Zbog hiperprodukcije kadrova brojni stomatolozi u RS umjesto u ordinacijama rade u farmaceutskim kompanijama kao komercijalisti, a prema dostupnoj evidenciji na biroima 150 svršenih zubara traži zaposlenje.
„Ima dosta kolega koje nikada nisu ušle u ordinaciju ni uhvatile kliješta ni neki drugi instrument, a trudite se godinama i učite da to završite te na kraju tražite posao. Prosto morate nešto da radite, od nečeg morate da živite. Znači, ako ne možete da nađete svoj posao, radite šta možete“, kaže Dijana Mionić Ćajić, doktorica stomatologije iz Modriče, koja je prije dvije godine otvorila privatnu ordinaciju, a prije toga je osam godina radila kod kolege u privatnoj praksi.
Na naše pitanje koliko dugo je nakon završetka fakulteta čekala zaposlenje, odgovara: „Ja sam imala sreću, iskreno da vam kažem. Znači, ja sam završila u novembru 2011. i odmah sam počela da radim u jednoj privatnoj ordinaciji u Banjaluci. Međutim, tu nije bio neki protok pacijenata, tako da sam odlučila da se vratim u grad u kojem sam odrasla i tamo sam dobila posao za oko tri mjeseca“.
U RS ima više od 1.200 stomatologa, navodi Saša Dabić, predsjednik Komore doktora stomatologije RS. Oko 60 procenata ih radi u privatnoj praksi, a ostali su u javnom zdravstvu.
„U domovima zdravlja već je zaposlen veliki broj kolega stomatologa i te ustanove su pretrpane, a u privatnom sektoru je to drugačije. Morate znati da danas svaki poslodavac, svaki privatnik traži kolege s iskustvom. Međutim, mi smo predlagali ministarstvima da pokušamo uvesti da se jedan dio staža odvija i u privatnim ambulantama, kako bi na tim završnim godinama kolege koje vode privatne ambulante već bile u mogućnosti da odaberu sebi kadar“, kazao je Dabić.
Neadekvatna upisna politika na fakultetima je generator problema, smatraju stomatolozi čije studije nisu bile uzaludne, odnosno koji danas rade posao za koji su se školovali.
Stanje oralnog zdravlja, kažu stomatolozi, se popravlja, ali sistem ne poznaje stalno praćenje.
„Zakonski je propisano da se sistematski pregledi obavljaju kod predškolskog i školskog uzrasta do navršene 15. godine života, a nakon toga sistem jednostavno ništa nije učinio da se radi na redovnim kontrolama. Zakon bi trebalo možda mijenjati u tom smislu da se ide na obavezne redovne stomatološke kontrole, pa sad, kad neko dođe, kad mu se kaže kakva je situacija, do njegove je savjesti“, rekao je Goran Subotić, specijalista stomatološke protetike iz Doboja.
Izvor: Nezavisne
BONUS VIDEO
