Inflacija se polako stabilizuje i u Bosni i Hercegovini, očekuje se i smanjenje kamatnih stopa u narednom periodu od strane banaka, te je pitanje šta je u ovoj situaciji najbolje za građane?
Pitali smo stručnjake da li je za stanovništvo Bosne i Hercegovine najbolje da investiraju svoj novac, da štede ili da ga oroče u komercijalnim bankama…
Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH, naveo je za „Nezavisne novine“ da je najgora varijanta za građane koji imaju viška sredstava ta da ih drže u takozvanim slamaricama.
„Sredstva koja stoje, a nisu upotrijebljena, suštinski samo gube vrijednost kroz vrijeme. S druge strane, mi moramo biti svjesni da postoje ograničenja na tržištu BiH, a prije svega mislim na nedovoljno razvijena tržišta kapitala. To je ono što građane u velikoj mjeri okreće investiranju sredstava u oročene depozite kod banaka. To je ono što su građani u prethodnom vremenu u najvećoj mjeri i praktikovali. Moramo biti svjesni da ograničenja našeg tržišta u velikoj mjeri građane okreću ka bankama. Naravno, naš cjelokupni finansijski sistem je izrazito bankocentričan. Više od 90 odsto cjelokupnog finansijskog sistema odnosi se na banke. U suštini, neke generalne opcije za plasman viška sredstava su u velikoj mjeri ograničene, što ovisi o razvijenosti finansijskih tržišta. Neki građani svoje viškove sredstava investiraju i na tržište kapitala kupovinom dionica, drugih vrijednosnih papira, međutim činjenica je da se većina tih sredstava drži kod komercijalnih banaka u vidu depozita i najčešće su oročena“, kazao je Ražanica.
Doktor ekonomske diplomatije Siniša Pepić kaže za „Nezavisne novine“ da se u ovoj situaciji građanima Bosne i Hercegovine mogu preporučiti različite strategije, zavisno od njihovih finansijskih ciljeva i tolerancije na rizik.
„Prvo, ako se preferira sigurnost, štednja u banci može biti dobro rješenje. Iako kamate možda neće biti visoke, novac će biti zaštićen od gubitka. Drugo, oročavanje novca može donijeti nešto veće kamate nego štednja po viđenju, ali će novac biti zaključan na određeni period. Ovo je dobro rješenje za one koji ne planiraju koristiti taj novac u skorije vrijeme. Treće, za one koji su spremni preuzeti veći rizik, ulaganje u investicione fondove, kriptovalute ili nekretnine, može donijeti veće prinose. Međutim, treba biti svjestan da investicije nose i rizik gubitka kapitala. Četvrto, kombinacija gore navedenih strategija može biti najpametnija odluka. Na primjer, jedan dio novca može biti uložen u štednju ili oročena sredstva za sigurnost, dok se drugi dio može investirati za potencijalno veće prinose“, objašnjava Pepić za „Nezavisne novine“.
Prema njegovim riječima, ukratko, najbolja strategija zavisi od individualnih okolnosti svakog građanina, njihovih finansijskih ciljeva i tolerancije na rizik.
„Raznovrsnost pristupa može pomoći u maksimiziranju koristi, dok se minimiziraju rizici. Moja preporuka takođe jeste da građani konsultuju investicione savjetnike prethodno takvoj odluci, naročito ako uzmemo u obzir trenutne globalne izazove koji i te kako utiču na tržište kapitala i ekonomiju uopšte“ istakao je Pepić.
Izvor: Nezavisne
BONUS VIDEO
