Kako godine prolaze, sve više primećujemo protok vremena. Već u tridesetim počinjemo da obraćamo pažnju na zdravlje, energiju, i kako se nosimo sa svakodnevnim obavezama. A u četrdesetim to postaje još važnije. Ali, stariti ne znači samo brojati godine — postoji razlika između starenja i zdravog starenja.
Prema rečima dr Parul Goyal, gerijatra iz medicinskog centra Vanderbilt u Nešvilu, zdravo starenje podrazumeva mnogo više od zdrave ishrane i redovnog vežbanja.
“Zdravo starenje ima tri ključna stuba: fizičko zdravlje, emocionalna povezanost i mentalna podrška,” kaže dr Goyal.
Kada su ove tri komponente u ravnoteži, život može biti dug, ispunjen i kvalitetan. Evo sedam znakova koji pokazuju da ste na pravom putu:
1. Učite nove stvari
Kako starimo, prirodno se udaljavamo od školskog i radnog okruženja, pa je manje prilika za učenje. Ipak, važno je da aktivno tražimo načine da ostanemo mentalno angažovani.
Dr Goyal podstiče svoje pacijente da uče nove veštine – bilo da je to društvena igra, fizička aktivnost, novi jezik ili muzički instrument. Takve aktivnosti grade nove moždane puteve i pomažu da kognitivna funkcija ostane jaka.
Studije pokazuju da ljudi koji redovno uče i vežbaju mozak imaju i do 11% manji rizik od razvoja demencije.
2. Umete da kažete šta vam je potrebno
Mnogi ljudi ne žele da budu na teretu, ali ćutanje i potiskivanje potreba može dovesti do fizičkih i mentalnih problema. Važno je da jasno komunicirate kako se osećate i šta vam je potrebno.
„Ljudi često ne stare kvalitetno jer ne izražavaju svoje potrebe,“ kaže Robyn Golden iz Rush univerziteta u Čikagu. Ako se osećate usamljeno ili imate problema sa anksioznošću ili depresijom, obavezno razgovarajte sa lekarom. Mentalno zdravlje treba negovati u svim životnim dobima.
3. Održavate društvene veze
Usamljenost je postala ozbiljan zdravstveni problem. Druženje sa drugima pozitivno utiče ne samo na raspoloženje, već i na rad mozga.
„Mozak je kao mišić – ako ga ne koristite, oslabiće,“ kaže dr Lee Lindquist iz Čikaga.
Učestvovanje u društvenim aktivnostima, bilo uživo ili preko telefona, kao i volontiranje ili članstvo u klubovima, smanjuje rizik od demencije i jača mentalno zdravlje.
4. Brinite o fizičkom zdravlju
I u srednjim i u starijim godinama važe ista pravila: redovno vežbanje i zdrava ishrana ostaju osnova dobrog zdravlja. Ako niste aktivni već neko vreme, zatražite savet lekara ili fizioterapeuta kako biste bezbedno počeli.
Ishrana bogata voćem, povrćem i zdravim mastima – poput mediteranske dijete – daje telu potrebnu energiju i podršku.
5. Radite ono što volite
Starije godine ne znače da morate da prestanete da uživate. Čak i sa hroničnim bolestima ili povredama, možete i dalje da radite ono što vas ispunjava – bilo da je to kuvanje, šetnja, putovanja ili druženje.
„Vidim ljude koji, uprkos svemu, nalaze načine da uživaju u životu – to je ono što znači stariti dobro,“ kaže Lindquist.
6. Proveravate redovno da li uzimate odgovarajuću terapiju i lekove
Kako starimo, lekovi koje smo ranije uzimali možda više nisu najbolji izbor. Vaše telo se menja i može drugačije reagovati na terapije.
Takođe, uzimanje više lekova (poznato kao polifarmacija) može izazvati interakcije i neželjene posledice. Redovno razgovarajte sa svojim lekarom o tome šta vam je i dalje neophodno, a šta se može izbaciti ili prilagoditi.
7. Imate plan
Važno je da uvek razgovarate sa porodicom i prijateljima o svojim željama. Ako ste u poznim godinama imajte na umu da se ovde ne radi o planiranju kraja, već o planiranju života – kako da vam bude lakše i vama i vašima u narednim decenijama.
Izvor: Naxi.rs