U Trebinju je, pod pokroviteljstvom Grada Trebinja, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS te Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija, otvoren prvi Međunarodni festival maslinarstva „Oleo Trebinje 2025“.
Maslinari iz Trebinja i regiona, kao i predstavnici organizatora, smatraju da je ovaj festival velika stvar za Trebinje i Hercegovinu, ali i cijeli region, ne samo u promociji maslinarstva, nego i u razmjeni iskustava.
Takav stav je zauzeo i gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić, koji je podsjetio da na prostoru trebinjske regije ima oko 10.000 stabala maslina, ali se taj broj stalno uvećava.
„Na festivalu ćemo, kroz panel-diskusije, čuti i podatke ko se ozbiljnije bavi maslinarstvom, ko je registrovan, a ko nije, kakve su procedure da naše maslinovo ulje pristigne na evropska i svjetska tržišta, a u svemu ćemo imati i pomoć nadležnog ministarstva, na čiji smo javni poziv za finansijsku podršku i aplicirali, uz uvjerenje da ćemo podršku imati i u narednom periodu“, istakao je Ćurić, napominjući da se od Ministarstva očekuje i podrška kod sistema za navodnjavanje maslinjaka, za primarne cjevovode, ali i niz drugih benefita.
Kaže da se očekuje institucionalna podrška za instalisanje postrojenja za preradu maslina u Trebinju, a maslinari očekuju i da se počne sa zaštitom trebinjskog maslinovog ulja, sa čime u vezi je već formirana komisija koja će na trebinjskoj pijaci kontrolisati prodaju na način da se odvoje tezge sa domaćim od ostalog maslinovog ulja kod preprodavaca.
Vlado Pijunović, program koordinator za FAO u BiH, kaže da će prvi festival maslinarstva u BiH dati vjetar u leđa ovoj poljoprivrednoj grani, jer udara temelje nekom ozbiljnijem biznisu vezanom za maslinarstvo.
„Mi smo podržali ovaj festival zato što vidimo budućnost maslinarstva ovdje i u cijeloj Hercegovini, jer će dati spoj znanja, vještina, prakse i temelje za buduće maslinarstvo, tim prije što je maslinovo ekstradjevičansko ulje iz Trebinja u svim laboratorijama ocijenjeno odličnim“, kazao je Pijunović.
Dodaje da je teško reći da li će maslinarstvo u Hercegovini nadmašiti vinogradarstvo, jer za maslinjak u punom rodu treba desetak godina, što je otežavajuća okolnost, ali je, sa druge strane, u maslinjaku potrebno dosta manje rada nego u vinogradu.
Da su vinogradarstvo i maslinarstvo dobar spoj potvrdili su iz „Podruma Vukoje“, gdje su prije osam godina ubrani prvi plodovi maslina sa njihovih maslinjaka, koji su sada u punom rodu.
Mladen Fuštar, predstavnik „Podruma Vukoje“, kaže da su vinogradarstvo i maslinarstvo kao stvoreni za područje južne Hercegovine.
„Svjedoci smo da najjužniji grad BiH Trebinje ima zaista veliku perspektivu i u maslinarstvu, pa su i površine pod maslinama sve veće. Ono što nam daje vjetar u leđa jesu i nagrade koje su ‘Podrumi Vukoje’ i Vinarija Tvrdoš osvojili prošle godine u Americi, tako da treba iskoristiti velike površine neobrađenog zemljišta i idealne klimatske uslove, a istovremeno se kod maslinarstva ne traži tako veliki rad, osim u početku, kada ova kultura traži malo intenzivnije zalijevanje i obradu samog zemljišta“, kaže Fuštar, pozivajući se na narodnu izreku da je maslina kao majka – kada god joj dođete, dobro ste došli.
Ovu narodnu izreku citirao je i otac Porfirije, monah manastira Tvrdoš, koji je podsjetio da je masline oko manastira počeo saditi blaženopočivši vladika Atanasije, a da se kasnije došlo na ideju da se na manastirskom imanju zasade maslinjaci koji se stalno uvećavaju.
„Maslina je drvo mira, ali i drvo strpljenja, jer, nakon što posadite maslinu, treba čekati sedam do osam godina da stupi na rod. Ja u manastiru radim i oko vinove loze, pa onda oko pčela, ali najviše pažnje volim posvetiti maslini, koja vas, i ako joj ne dolazite često, dariva svojim plodom“, kazao je otac Porfirije.
Danica Pima, maslinarka iz crnogorske župe Grbalj, poznate po uzgoju maslina, takođe uživa u uzgoju maslina, ali i pravljenju različitih specijaliteta od maslina.
„Imali smo nekada oko 1.000 stabala maslina, ali nam je jedan dio stradao u požaru, a nešto nam je i mraz odnio, pa sada gledamo da zanovimo neke maslinjake, jer moja porodica se maslinarstvom bavi odavno. Iako nam ovo nije primarna grana zarade, jer se bavimo turizmom, zaradimo lijepo i od maslinovog ulja, koje najviše prodamo na kućnom pragu, ali i po tržnicama, kao i tegle sa ukiseljenim i prerađenim maslinama. Takođe, pravimo i razna jela od maslina kojim častimo i naše goste kojima, uz smještaj, nudimo i naše đakonije“, kaže Pima.
Izvor: Nezavisne
BONUS VIDEO
