Za Merlot se često smatra da je sjena Cabernet Sauvignonu. Pitate se zašto? Zato što je jeftin industrijski Merlot doveo do loše reputacije, ali došlo je vrijeme da se poravnaju računi – Merlot je postalo prvoklasno vino.
Ne samo da zahtijeva veliko poštovanje u vinskom svijetu, već se može veoma dobro kombinovati i sa hranom. Zaboravite hvaljeni bordoški Cabernet Sauvignon i skupocjeni burgundijski Pinot Noir, Merlot je trenutno najzasađenija sorta u Francuskoj. Otac joj je Cabernet Franc, a majka Magdeleine Noire des Charentes. Grožđe ima tanku kožicu koja je osjetljiva na terroir, ali ima jednu prednost u odnosu na Cabernet – sazrijeva i do dvije nedjelje ranije, a tokom kišne žetve, jedna nedjelja može značiti mnogo.
VAŽNE REGIJE: Francuska (~243.000 hektara), Italija (~113.000 hektara), SAD (~22.000 hektara), Australija (~16.000 hektara), Čile (~10.000 hektara), Argentina (~5000 hektara)
KARAKTERISTIKE
Voće: zrela trešnja, malina, šljiva
Ostalo: grafit, cedar, duhan, vanilija, karanfil, kafa
Hrast: da, obično odležava 8-12 mjeseci
Tanini: srednje izraženi
Kiselost: srednje izražena
Alkohol: 12-15%
OKUS
Crveno voće, lagani tanini i završetak su karakteristike Merlota. Ali Merlot nije samo glatko vino. Ono je pomalo kameleon zbog načina uzgoja, ali i zbog podneblja gdje se proizvodi. Merlot iz hladnijih regiona u svojoj strukturi ima više tanina i zemljanih/biljnih nota kao što su duhan i katran. Neka vina sa ovakvih područja se često pogrešno smatraju za Cabernet Sauvignon, a to su Francuska, Italija i Čile. Klasični primjer francuskog Merlota dolazi sa desne obale Bordoa – St. Emilion, Pomerol i Fronsac. U Merlotu iz toplijeg podneblja se više osjeti voće, a manje tanini.
Neki proizvođači koriste učestalije tretmane sa hrastom koji traju i do 24 mjeseca kako bi obezbijedili vinu više strukture. Područja na kojima se ovakvo vino proizvodi su Kalifornija (Paso Robles i Napa), Australija i Argentina.
MERLOT SA HRANOM
Merlot se dobro uklapa sa raznovrsnom hranom zbog niskih tanina i srednje izraženih kiselina. Dobro se kombinuje sa piletinom i drugim vrstama laganijeg mesa, kao što je slabo začinjena pačetina, pogotovo ako je vino manjeg alkohola i izražene voćnosti. Dobro se kombinuje još i sa pečenim paradajzom, pečenom pačetinom i telećim kotletima. Ne ide dobro uz ribu niti zeleno povrće, osim ako nije uzgajano ili pripremano na poseban način. Takođe, začinjena hrana će najvjerovatnije zasjeniti iznijansirane ukuse vina.
Piše: Draško Bojić
Izvor: divina.ba