Često nam govore kako su alkohol i cigarete štetni po naš organizam, to je tačno, ali takođe postoji i niz zdravstvenih problema koje mogu da se dogode i ako smo gojazni.
Višak kilograma izaziva daleko veći razdor u celom organizmu nego, na primjer, pušenje ili alkoholizam.
Evo zdravstvenih komplikacija gojaznosti:
Arterijska hipertenzija – sa svakim povećanjem tijelesne težine od 10 kg, sistolni pritisak raste za 3 mmHg, a dijastolni za 2,3 mmHg, što zauzvrat povećava rizik od koronarne bolesti srca za 12%.
Ishemijska bolest srca – svako povećanje BMI za 5 kg/m2 povećava rizik za 29%.
Hronična srčana insuficijencija – povećanje BMI za samo 1 kg/m2 povećava rizik za 7% kod žena i 5% kod muškaraca, a 11% svih slučajeva hronične srčane insuficijencije je uzrokovano isključivo gojaznošću.
Gojaznost povećava rizik od venske stenoze i duboke venske tromboze.
Iznenadna srčana smrt – kod gojaznih osoba rizik je 40 puta veći nego kod normalno hranjenih osoba.
Gubitak težine može normalizovati sve kardiovaskularne poremećaje uzrokovane gojaznošću i smanjiti morbiditet i mortalitet od kardiovaskularnih bolesti.
Probavni sistem
Gojaznost utiče na crijevnu floru (može biti i uzrok i posljedica gojaznosti), što podstiče inflamatorni odgovor, odnosno pojavu dijareje (30% veća učestalost kod gojaznih osoba) i hronične upale. Gojazne osobe češće imaju gorušicu uzrokovanu vraćanjem želudačne kiseline u stomak
-Zapaljenje grla sa erozijama sluzokože i zapaljenje želuca sa erozivnim gastritisom su češći kod gojaznih osoba.
-Među novootkrivenim pacijentima sa celijakijom, 40% je gojazno.
-Devedeset odsto gojaznih ljudi ima bezalkoholnu masnu jetru.
-Debljina znači 1,5 puta veći rizik od kamena u žuči.
Karcinomi
Gojaznost je odgovorna za oko četvrtinu malignih bolesti; povećava rizik od raka debelog creva, adenokarcinoma jednjaka, raka dojke kod žena u postmenopauzi, raka endometrijuma, bubrega, jetre, žučne kese i pankreasa, raka prostate.
Dislipidemije
Ppovišen holesterol i trigliceridi – debljina u trbušnoj duplji (visceralna gojaznost) podstiče insulinsku rezistenciju povećanim odlivanjem slobodnih masnih kiselina u venski krvotok, što u jetri podstiče insulinsku rezistenciju, povećanu proizvodnju glukoze u jetri i hiperinzulinemiju. Povećana sinteza triglicerida promoviše povećano stvaranje LDL, tzv. loš holesterol. Za svaki gubitak od 1 kg telesne težine, LDL holesterol se smanjuje za 0,02 mmol/L, a trigliceridi za 0,015 mmol/L.
Nervni sistem
-Moždani udar – sa svakih 10 kg povećanja tijelesne težine, rizik od moždanog udara se povećava za 24%
-Alchajmerova bolest – povećan indeks tijelesne mase u srednjim godinama povećava rizik od demencije za 40%
-Depresija, poremećaji u ishrani, problematični međuljudski odnosi – češći su kod gojaznih osoba
Smanjenje težine i povećana fizička aktivnost štite i poboljšavaju već narušene kognitivne funkcije, a kardiovaskularne vežbe povećavaju cirkulaciju mozga i time smanjuju oštećenje mozga koje se javlja u sklopu gojaznosti, prenosi b92.
Respiratorni sistem
Gojaznost sa apnejom povećava rizik od razvoja kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih incidenata, infarkta miokarda, srčane insuficijencije, plućne hipertenzije, aritmije, arterijske hipertenzije.
Izvor: Glas Srpske