Već sada su dani značajno duži nego u decembru, a uskoro nas očekuje i pomjeranje sata na ljetne računanje vremena. Sunčano vrijeme produžilo je dan, ali se naše san uskoro skraćuje.
Kazaljke ćemo pomjeriti u noći između subote, 28. marta, i nedjelje, 29. marta 2026., sa 02:00 na 03:00. To znači da ćemo te noći “izgubiti“ jedan sat sna, ali će večeri biti duže i svjetlije.
Proljeće i ljetno vrijeme donose više dnevne svjetlosti poslije posla i škole, što utiče i na raspoloženje, ali i potencijalnu uštedu električne energije.
Stručnjaci podsjećaju da je cilj pomjeranja sata da se bolje iskoristi prirodna svjetlost tokom proljeća i ljeta, što se u Evropi praktikuje decenijama.
Svjetliji dani postaju primjetni već od februara, a maksimalno će se produžiti u junu, kada sunce najduže ostaje iznad horizonta.
Dok svjetske sile i dalje vode debatu o svrsishodnosti ove prakse, sve glasnije se pominje alternativa koja bi mogla da pomiri nauku i svakodnevicu – takozvano „treće vrijeme“.
Ideja o pomjeranju sata nije moderna tvorevina. Još je Bendžamin Frenklin 1784. godine predložio ranije ustajanje kako bi se štedjelo na svijećama, dok je njemačka carevina 1916. godine prva uvela ljetne vrijeme kako bi uštedjela ugalj tokom Velikog rata. Na našim prostorima, u bivšoj SFRJ, ova praksa je postala standard tek 27. marta 1983. godine.
Danas, međutim, naučnici upozoravaju da su uštede energije zanemarljive u odnosu na štetu po zdravlje.
Našem organizmu je nekada potrebno i do dvije nedjelje da se u potpunosti prilagodi na novi ritam. Nesanica, iscrpljenost i varijacije srčane frekvencije samo su neki od simptoma koje osjećamo dva puta godišnje, mišljenje je stručnjaka.
Evropska komisija je još 2019. podržala prijedlog o ukidanju sezonskog pomjeranja, ali je pandemija korona virusa „zamrzla“ tu odluku. Srbija, kao i obično, čeka konačan stav EU. Ipak, geografski položaj ne ide na ruku, prenosi Telegraf.
Srbija se nalazi na krajnjem istoku srednjoevropske zone. Ako bi izabrali trajno zimsko vrijeme, mrak bi u ljetnim mesecima padao prerano. Ako bi se odlučili za trajno ljetne, neprirodno bi se odvojili od zone kojoj pripada, a djeca bi zimi u školu kretala u potpunom mraku.
Uvođenjem radnog vremena koje počinje sat ranije, postigli bismo isti efekat bolje iskorišćenosti dnevne svetlosti, ali bez šoka za organizam koji izaziva veštačko pomeranje kazaljki.
Izvor: ATV
BONUS VIDEO
