Trznuti čašicu ili dvije rakije prije jela čest je običaj kod kuće ili u restoranu, ali ta navika ne otvara apetit niti poboljšava okus hrane.
Naprotiv, može je samo pokvariti, baš kao i probavu, što će vam signalizirati stiskanje želuca, kojeg na taj način šokiramo. No popijete li kakav gorkasti liker u malim gutljajima, nećete zatvoriti okusne pupoljke, nego ih pripremiti, baš kao i potaknuti želučane sokove.
Bonton za stolom
Stoga umjesto jedne ljute na „eks“, prema bontonu stola, mogu se popiti biljna, gorkasta pića s blažim alkoholima. Nikako nemojte odabrati slatko u čašici jer biste mogli dobiti žgaravicu, pa takva pića sačuvajte za kraj, odnosno desert.
Prema legendi, ritualno ispijanje gorkastih pića prije jela kako bi se potaknula probava seže još u drevnu Grčku, kada je otac medicine, Hipokrat upravo preporučivao ritualno ispijanje aromatizovanoga gorkog vina prije obroka. Istorija bilježi takvu kulturu i kod drugih drevnih civilizacija koje su koristile gorka, lagana alkoholna pića u istu svrhu: od Asiraca do Egipćana i Tatara.
Aperitiv je postao popularan tek krajem 18. vijeka, a naročito je zaživio u Italiji. Pićima poput vermuta, martinija i camparija s vremenom je rasla popularnost, a uskoro su nastali i popularni spritz, negroni i bellini.
Šta je digestiv?
Digestivi se piju pri kraju jela kako bi se potaknula cirkulacija i poboljšala probava. I dok će vam Francuzi preporučiti kakav konjak, dobar brendi ili Chartreuse (kartuzijanski biljni liker), Talijani se zalažu za rakiju od grožđa, gorki amaro, Fernet-Branco (gorki liker koji broji više od 40 biljaka i začina, kao što su mirisna smola, rabarbara, kamilica, kardamom, aloe, šafran, gospina trava i druge).
Nijemci na kraju jela nazdravljaju likerima kao što su Kräuterlikör i Underberg, a u Španiji i Portugalu dominiraju ojačana vina. Za koji god se napitak odlučili, budite nježni prema svom zdravlju, poručuje punkufer.hr.
Izvor: Glas Srpske
BONUS VIDEO
