Tromeđa Vijesti

Dubrovčanin u ledu sjedi 20 minuta, zimi mu je bojler ugašen, klimu ne pali, a šmrcanje i maramice za njega su prošlost

‘Luđak u ljetnoj robi vozi se na motoru usred zime!’ Ako ste nekad u Dubrovniku vidjeli momka koga ovako opisuju, onda je to Sebastijan Garbin. Za njega je zima godišnje doba kada je more na Belviju malo hladnije, ali ništa je to naspram kupanja u zaleđenim jezerima.

Sebastijan Garbin privatna arhiva

KAD SE PROBLEMI DOGODE…

Basti za Dubrovački dnevnik pojašnjava kako je cilj ove metode zdravlje, jakost i snaga. „Svako može te tri stvari ostvariti. Svima će to doći u onom trenutku kad bude potrebno, kada se problemi dogode čovjek traži neku okupaciju“, počinje naš razgovor Basti Garbin i dodaje kako su se 2017. odvili ključni događaji koji su ga doveli do ovoga što praktikuje danas. Otac mu se tada odselio iz Hrvatske, on je otišao iz porodične kuće, bili su tu i poneki, kako kaže, ‘manji ljubavni problemi’, a sve je kulminiralo tragičnom smrću prijateljice.

„Tada sam počeo lutati sam i razmišljati o tome što mi radimo ovdje. Gledao sam dokumentarce o orkama i polarnim medvjedima, to me smirivalo. U jednom trenutku mi se u povezanim videima pojavila priča o ‘Icemanu (op.a. ledenom čovjeku) koji pliva na Antartiku’.

WIM HOF, čovjek koji je osmislio metodu

Basti nam priča o Wim Hofu, Holanđaninu koji sada ima 62 godine, a od svoje 17. kupa se u hladnoj vodi. „Njegovoj supruzi je dijagnosticirana šizofrenija. Lagano je počela tonuti, Wim to opisuje kao crni oblak iznad glave. Isključivala se iz zajednice i na kraju se ubila. On je 1995. ostao sam s četvero male djece i jedna od najtežih stvari bila mu je kako nastaviti dalje? Podsvijest se nakon takve traume želi ubiti, a svijest govori kako treba ostati jak zbog četvero djece koja o tebi ovise“, govori Basti i dodaje kako se tu događa – jedno ili drugo, a nešto mora prevagnuti. „Wim Hof je otišao u svijest i promijenio je podsvijest. Morao je naći nešto što će ga spasiti. U šetnji pored zaleđenog jezera osjetio je potrebu ući, pozvalo ga je nazad i tada je osjetio duboki mir. Kupao se tu svakoga dana i iz hladnoće vode je proizašlo duboko disanje. To je bilo jedino vrijeme kada nije razmišljao o svojoj patnji, mir mu je dao snagu“, pojašnjava Basti prošlost čovjeka koji je promijenio živote mnogih, pa tako i Bastijev.

„Dugo je bio marginaliziran, ali našao je način kako sebe izliječiti i želio je to dijeliti. Nauka  kaže kako se nakon 15 minuta u vodi s temperaturom 0°C događa hipotermija, otprilike nakon pola sata – smrt, zavisi od čovjeka do čovjeka“, govori Garbin i priča kako je Hof tada započeo procese naučnog dokazivanja benefita njegove ideje, koju je kasnije nazvao Wim Hof metoda.

Pred televizijskom ekipom u bačvi s ledom Hof je sjedao dva sata. Pokazao je kako može plivati 50 metara ispod leda, popeti se na Mount Everest u šorcu, trčati maraton kroz pustinju Namib bez vode. Wim Hof drži 26 svjetskih rekorda.

„Doveo je tijelo u stanje probijanja blokada koje nas drže u ograničenju. I tada je rekao – ‘Što ja mogu napraviti – to može svako’, i to me zainteresiralo. Nije mi cilj dva sata sjedati u bačvi s ledom, ali ako baš to može nekoga spasiti, da bude sretan i živi, zašto to ne pokazati?“, otvoreno će o motivima Garbin.

„Kroz brojne studije dokazano je kako je to metoda kojom duboko utječemo na živčani i autoimuni sistem. Iako sama riječ ‘autoimuni’ znači kako na njega ne možemo uticati, pokazalo se kako ipak možemo voluntarno utjecati. Ovim tehnikama može se utjecati na nivo adrenalina u tijelu. Tako ubijamo sve te ‘male stresove’ bez da nam prouzrokuju patnju. Svaki dan treba proći dozu kontrolisanog  adrenalina i onda nam se percepcija tokom dana mijenja“, govori.

Sebastijan Garbin privatna arhiva

PRVA LEDENA BAČVA

Jedna od specifičnosti metode je izdržavanje ekstremne hladnoće pa se to radi i kontrolisanim izlaganjem vodi kojoj je temperatura ispod 0. „U tom trenutku si toliko fokusiran da goriš, rastapaš led. Svaki početak je težak. Javljaju se misli – ‘dobit ću srčani, zima mi je, što ja ovo radim’, sve dok se ne spoje mozak i tijelo, dok ne ugasimo misli  i ne pustimo tijelo raditi ono što zna. Svi žele nešto zaključiti, čak i u tom momentu mozak želi zaključiti što se događa, a ne treba ništa zaključivati. Ulazimo u mentalnu kapsulu i kupimo svu snagu uma i tijela“, pojašnjava.

Prema njegovim riječima, metoda se sastoji od disanja, hladne vode i ‘mindseta’, odnosno načina razmišljanja.  Disanje dovodi do izdržavanja ekstremne hladnoće, a iz ekstremne hladnoće dolazi taj način razmišljanja. ”Taj mindset  je ono što nas prilikom bilo kakvih problema vraća u ‘mentalnu bačvu’ i sve je jasno, nema komplikovanja, čovjek postaje rješenje svih problema“, pojašnjava.

BENEFITI ZA ZDRAVLJE BRZO SU SE DOGODILI 

Nakon što je pogledao videe ‘Ledenog čovjeka’ prvi put, počeo je praktikovati vođeno disanje koje se sastoji od tri dijela.

„Mi zbog današnjeg načina života dišemo plitko, vrhom pluća, i to nas i drži pod stresom. U prvom dijelu 30 se puta udiše svom snagom, punim kapacitetom pluća. Drugi dio uključuje zadržavanje daha koliko god je moguće. Kada se osjeti potreba za udahom to se i napravi te zadrži dah 15 sekundi i tako završava treći dio. Kad se ovaj proces ponovi  tri puta,  već se počinju događati benefiti za zdravlje, mijenja se kemija u krvi, samo treba biti dosljedan“, objašnjava i dodaje kako je to osnova, a detalji se mogu pronaći na web stranici metode.

Cijeli život proveo je u sportu, vaterpolu, plivanju, treninzi su mu nerijetko trajali po pet-šest sati. „Onaj trenutak kada bi završilo natjecanje, svi bismo bili bolesni, curio bi nam nos, febra… Organizam se u pripremama i natjecanju puno napreže i onda u trenutku kad pomislimo ‘e sada mogu biti slobodan’ – bolest pokosi, to je sve utjecaj prvenstvenon naše psihe. Cijelu zimu sam znao imati začepljen nos, puno se ljudi može povezati s tim – maramice, kapi, zaštopani sinusi. Nisam mogao ni spavati bez da si ubrizgam kapi u nos“, govori te dodaje kako mu se nakon samo mjesec dana disanja desna strana sinusa otvorila.

„Svakoga sam jutra upuhivao toliko zraka da je mozak jednostavno dobio signal kako mu tu ujutro treba prostor za puno vazduha i otvorio se, a onda se otvorio i lijevi. Nakon te zime više nikada nisam koristio maramice, sprejeve, ni kapi i to je za mene bilo čudo. Tada još nisam razmišljao o hladnoj vodi, još uvijek sam nosio kapu, čarape i opet bi mi bilo zima“, govori.

Priča nam kako je iduće zime išao na skijanje. „Došlo mi je da skočim u snijeg. Nakon dvije minute sam izašao pun energije, nikakvu upala nogu nisam imao kao što bude inače nakon prvog dana skijanja“, govori.

Sebastijan Garbin privatna arhiva

Uslijedio je i put za Ukrajinu 2018. godine. „Slijećemo za Kijev, a meni počinje pulsirati zub. U apartmanu sam otvorio prozor kako bi ušao hladni vazduh, legao sam i počeo disati. Odvojio sam se od misli, cijelo lice mi je utrnulo, osjećao sam senzacije po tijelu, grčenje, trnce – i to je dobro, dišemo ka tome, ka osjećaju. Zub me prestao boljeti. Mi smo napravljeni da se zacijelimo, samo što s ovim ludim načinom života, s tako dobrim odnosom sa stresom, koji je zapravo katastrofalan, jednostavno ne dopuštamo tijelu da se popravi“, govori i dodaje kako je zub tada bio samo ‘najslabija karika’ tijela koje je upaljeno. „Metodom disanja gasimo inflamaciju u tijelu i ono se popravlja“, zaključuje i dodaje kako se tada odvažio i na hladne tuševe.

„Meni je sada bojler ugašen, klima ne radi. Čim se probudim radim disanje, pa hladno tuširanje i idem vani“, govori i dodaje kako na spavanje idemo kako bismo popravili tijelo. „I auto se mora ohladiti kako bismo ga popravili. Kad je hladno, ljudi se zamotaju u deke i robu, ne bi se budili, a što zapravo rade? Spavaju, nastavljaju spavati. To je kao da auto zamotamo u deku i gurnemo ga niz ulicu, misleći da će se upaliti i  ugrijati, a neće. Kad ta deka malo sklizne i šibne vjetar, dolazi do prehlade jer auto, odnosno  organizam bio topao bez da smo ga upalili pa se prehladio“, govori Basti u metafori.

„Ako ga mi upalimo, on će se ugrijati nutra. Kako ga upaliti? Tako da mu stimulišemo živčani sistem, a najlakši način za to je hladan tuš. Kad to čovjek praktikuje, baš ga je briga pada li vani snijeg ili puše bura. Tijelo se upalilo i radi, uhvatilo je brzinu“, pojašnjava pozadinu hladnih tuševa i kaže kako se uskoro počeo oblačiti kako želi, a ne kako diktiraju vanjski uvjeti i datum. „Meni je to došlo prirodno, prvo me gušila donja majica, onda su otišle čarape i jakne“, govori.

Sebastijan Garbin privatna arhiva

DAH DRŽI 5 MINUTA, A U LEDU STOJI 20 MINUTA

Iako Basti dah može držati pet minuta, a u ledenoj vodi stajati 20 minuta govori kako nije bit u takmičenju niti mjerenju vremena.

„Nije bitna sama hladnoća kao pojam, ona je samo tu kao dio iz čega je Wim Hof izvukao cijelu ovu priču o psihi i mentalnom stanju, snazi uma. Bit svega ne treba tražiti u starim, šporkim knjigama, jer nam je sve tu, u glavi. Ljudi često ne žele dati priliku nečemu tako jednostavnom, oni bi htjeli ideje naći u knjižnici i postati magistri, a to uopće nije bit. Bit je da svi dijelimo, da se povezujemo, ovom metodom se sve piramide moći i vlasti rastapaju čistom ljubavlju“, govori.

INSTRUKTOR WIM HOF METODE

Basti kaže kako danas ne bismo bili tu, niti razgovarali o ovome da nauka sve to nije dokazala. „Prijavio sam se na tečaj za instruktora Wim Hof metode. Online kurs je trajao od oktobra 2021. godine sve do januara, a krajnji dio je bio u Poljskoj u januaru, kada smo morali pokazati sve naučeno kako bismo mi u budućnosti držali kurseve i seminare“, priča.

Sebastijan Garbin privatna arhiva

Ranim jutrima penjali su se po snijegu i mraku na planinu Snješku, temperatura je bila -5 na dnu planine, -12 na vrhu, vjetar je puhao 60 km/h, a osjećaj je bio kao da je  -20 stepeni. Penjali su se u dresu, bez majice i kupali u vodopadu na temperaturi vode od -4.

„I tada treba biti u ‘mentalnoj bačvi’, pripremiti se kroz laganu hladnoću za ekstremnu hladnoću i vjetar. U takvim uslovima ekstremne hladnoće eksterni izvori topline više ne mogu pomoći, tada toplinu treba pronalaziti unutar sebe, i fokus je da se ne tresemo, misli ne smiju lutati“, objašnjava.

Sebastijan Garbin privatna arhiva

STRAH OD HLADNOĆE 

„Od starijih je u nama imprintana ta ideja straha od hladnoće, jer su oni tako učeni i sada ih ne želimo povrijediti pa ih slušamo. A ne vrijeđamo ih s ovim, samo im treba pokazati drugi smjer. Ne treba im kontrirati, samo im pokazati, pa u momentu kada i ako nas pozovu, tada će biti spremni i shvatiti. Nećemo ih tjerati objašnjavati im nešto prije nego što su oni to spremni čuti“, govori i dodaje kako je mladima puno lakše prihvatiti nove ideje i okrenuti život na bolje.

‘CILJ JE ZABAVA I IGRA KROZ ŽIVOT’

Basti govori kako je sve što je potrebno deset minuta disanja ujutro na prazan želudac u krevetu s otvorenim prozorom za čist zrak i tuširanje koje svakako obavljamo, a kad postane hladno – to je to.

„Pet godina mi nije curio nos, jer svaki dan resetujem tijelo, toliko adrenalina dobije ujutro da nema kada razmišljati o lošim stanjima uma, jer svaka bolest proizlazi iz uma, a kada padne psiha i tijelo to brzo prati“, govori. „U ništa, pa ni u ovo ne treba ići kao – to je sad to i nema dalje. Volim se kupati zimi i meni je ovo služilo da mi ne bude zima, a onda sam izliječio i te neke stvari koje se mogu same izliječiti i pomislio sam kako ipak ovim mogu još nekome pomoći. Zbog toga sam postao instruktor. Wim Hof metoda je super alat i pomagalo za održavanje zdravlja“, govori.

Sebastijan Garbin privatna arhiva

„I od skupljanja kamenčića na plaži može se napraviti znanost, gnjavaža i ‘davljenje’ ljudi, ali to nije cilj, cilj je zabava i igra kroz život“, zaključuje na kraju i otkriva kako će već 18. aprila i Dubrovčani imati prilike iz prve ruke, na seminaru koji će voditi, od njega učiti o Wim Hof metodi i promijeniti svoj odnos prema zdravlju i životu. Nakon našeg razgovora Basti Garbin otišao je na kupanje, more je tog dana bilo 13 stepeni, tek malo više nego vazduh koji se grijao na 11.

Izvor: Dubrovački dnevnik

BONUS VIDEO

Slični članci

Nova drama u „Ribnikaru“, djeca puštena kući: Pronađen nož kod učenika?

Urednik

Jak zemljotres u Jadranu, treslo se i u BiH

Urednik

Muzej Hercegovine: Predavanje ,,Između Srbije i Svete Zemlje Izrailjeve“

Urednik

Trudnice iz Gacka mogu refundirati troškove za prenatalni test

Urednik

Đoković otkrio kada će početi razmišljati o penziji

Urednik

VIDEO / OKO: Trebinje Jovana Dučića

Urednik

VIDEO / Sve više razvoda: Da li je institucija braka u krizi?

Urednik

Pojačana kontrola policije do nedjelje

Urednik

Nasilje nad vršnjacima nije dječija igra

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavljamo da se slažete sa ovim, ali možete odustati ako želite. Prihvati Pročitaj više