Ideju su odmah prihvatili brojni kafići, pekare i prodavnice, pa ih danas ima već oko 400 širom Hrvatske s takvim računima. Ali, gostima se još ne naplaćuje u evrima.
“Zašto smo s time išli prije roka? Htjeli smo im pomoći da počnu polako razmišljati o zaokruživanjima. To je prvenstveni cilj. Neće netko, na primjer, prodavati kafu za 2,62 ili 1,82 evra nego će zaokruživati. Ako je kava 10 kuna, to bi bilo 1,32 eura, ali vjerujem da niko neće kavu prodavati po toj cijeni, već je pitanje hoće li je zaokružiti na 1,40 ili 1,30. Išli smo korak naprijed i omogućili klijentima da se polako pripremaju i da ne moraju to raditi zadnjih nekoliko dana prije nego što to postane obvezno”, ističe Vibović.
A obveza dvojnog iskazivanja cijena u kunama i eurima počinje 5. septembra. Rok je, naime, najkasnije prvog ponedjeljka u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem će proteći 30 dana od dana objave odluke Vijeća EU-a kojom će biti utvrđen fiksni kurs konverzije i završava istekom 12 mjeseci od datuma uvođenja evra pa, ako Vijeće EU-a donese odluku o usvajanju evra za Hrvatsku u srpnju, 30 dana od objave proteći će u kolovozu, a prvi ponedjeljak u mjesecu koji slijedi pada 5. jula. Dvojno iskazivanje je, tumače u HNB-u, ključna mjera za zaštitu potrošača u postupku uvođenja evra.
Dvije cijene morat će se primjenjivati na cjenicima i promotivnim materijalima, od trgovina do restorana, kafića, hotela, kozmetičkih salona, banaka… I tijela državne uprave i poduzeća iz javnog sektora moraće takođe tako raditi. Način preračunavanja cijena iz nacionalne valute u evro propisan je Uredbom Vijeća EU-a iz 1997. godine. Cijene se preračunavaju u evro primjenom fiksnog kursa konverzije od šest znamenaka.
“Dvojno iskazivanje cijena omogućiće potrošačima da lakše uoče trgovce i ostala poduzeća koja neopravdano povećaju cijene pri konverziji u novu valutu. Taj se mehanizam pokazao vrlo učinkovitim u državama članicama koje su već uvele evro”, kažu u HNB-u, u kojem vjeruju da se cijene neće povećati zbog uvođenja eura. Učinak rasta cijena zbog uvođenja eura bit će vrlo blag i jednokratan, a prema iskustvima drugih zemalja, učinak uvođenja eura na inflaciju u novim državama članicama bio je privremen i iznosio je prosječno 0,23 postotna boda, donosi Večernji list.
Nakon uvođenja eura u Slovačkoj 1. siječnja 2009. zabilježen je jednokratni učinak na rast inflacije od 0,3 postotna boda, a sličan učinak primijećen je i 2007. u Sloveniji te Malti i Kipru u 2008. S danom uvođenja evra počinje i period dvojnog opticaja u kojem se pri transakcijama gotovim novcem istovremeno koriste euro i kuna kao zakonsko sredstvo plaćanja, što će trajati dvije sedmice , od 1. januara do 14. januara 2023. Za poslovne subjekte koji prekrše zakon prijete kazne od 650 do 13.270 evra. U restoranima i kafićima kažu da još ne znaju kako će zaokruživati cijene.
“Ako pizza košta 55 kuna, preračunato u evre, to bi bilo 7,29 eura, no pretpostavljam da je nećemo prodavati po toj cijeni, nego ćemo zaokružiti na 7,30. Ne vjerujem da će se vraćati jedan cent, kao što ni sad nemate pizzu koja, recimo, stoji 54,75 kuna”, računa jedan preduzetnik.
U jednom kafiću u Prelogu kažu da većina gostiju i ne primijeti da su cijene već nekoliko mjeseci navedene i u evrima. Obično se pogleda samo ukupan kunski iznos, a mnogi račun ni ne pogledaju.
“Pogledam samo ako je iznos veći od stotinjak kuna, a za kavu, pivo ili sok nikad”, kaže gost na terasi u Glavnoj ulici. Zamjena gotovine u kunama za evro moći će se obaviti u bankama i poslovnicama FINA-e i Hrvatske pošte tokom 12 mjeseci od uvođenja eura, a nakon toga moći će se, bez naknade, zamijeniti u HNB-u. Za novčanice nema vremenskog ograničenja, a kovanice će se moći zamijeniti u tri godine.
Izvor: Dubrovački dnevnik
BONUS VIDEO
