Organizovanje većeg broja akcija čišćenja okoline, edukacija mladih, pokretanje javnih diskusija na pomenutu temu, primjena reciklaže, ali i kažnjavanje nesavjesnih građana, prema mišljenju naših sagovornika neki su od načina da se spasi ugrožena životna sredina.
Trebinjci su rekli da se vrlo malo priča o očuvanju okoliša, a glavni razlog za to prije svega je njihova zaokupljenost ekonomskim problemima koji direktno utiču na njihove živote.
“Ekološka pitanja su veliki problem današnjice, a njihovo riješavanje je dugačak put. Razlog tome prije svega su svakodnevni životni problemi, tako nam ostaje malo prostora da bi se ozbiljnije bavili zaštitom životne sredine”, kazao je Nemanja Milošević.
Naglasio je da ljudi nisu svjesni činjenice u kakvom stanju je cijela planeta Zemlja i koliko pogubne posljedice mogu biti za neke naredne naraštaje, a tužno je što na posljedice koje nam se već sada dešavaju gledamo kao da su slučajnost.
“Neopterećeni smo činjenicom globalnog zatopljenja koje je već uzelo maha u velikoj mjeri širom planete Zemlje. Gomila smeća tretira se na pogrešan način, a moglo bi biti sirovina. Međutim u našem društvu nema ni pomena o tome, ono se taloži i uništava, što još više ugrožava zemlju, vazduh i vodu”, jasan je naš sagovornik.
Kako je istakao, najvažnije je da održimo čistim ono što imamo, a to možemo postići malim koracima kao što su stroge kazne za nesavjesne sugrađane, ali i reciklaža.
“Kako bi riješili problem, tome trebamo sistematski pristupiti. Sav otpad možemo koristiti kao gotovu sirovinu, a primjeri zaštite su korištenje organskog otpada koji ima svoju upotrebu tako što će se praviti kompost za zemljište ili da bude udio stočne hrane. Takođe, pomoću recikliranja papira mogli bi spasiti naše šume”, predložio je Milošević i dodao da će ovaj problem biti sve dublji ako se nešto po tom pitanju ne promjeni.
Sa njim dijeli mišljenje i Zdravko Mrkonja, koji se bavi zaštitom i očuvanjem rijeka, a kako je naglasio lično je razočaran nivoom ekološke svijesti naših sugrađana.
“Koliko je zagađena okolina najbolje ćete vidjeti tokom vožnje čamcem Trebišnjicom, gdje možete zapaziti gomilu plastičnih boca i drugog otpada”, naglasio je Mrkonja uz nadu da se situacija može poboljšati edukacijom mladih, koji bi kasnije uticali na starije i prenijeli im to znanje.
Naveo je i da problem nije samo bacanje smeća, već i svako drugo nepoštovanje zakona vezanih za održavanje zdrave životne sredine.
“Podrazumijeva se da zgrada treba imati travnate površine, a mi ne možemo reći da napredujemo ako zidamo zgrade, a siječemo drveće ne sadeći novo. Naročito mi smeta gradnja zgrada neposredno uz rijeku, čime prvo kršimo Zakon o vodama, a onda ko zna koliko još zakona”, jasan je Mrkonja.
Da naši sugrađani nisu ekološki osviješćeni, jer se više priča o ekonomskoj promlematici, čije riješavanje je prioritet, rekla je Sonja Eraković Đikov.
“Situacija se može popraviti, a ključno je poštovanje sitnih pravila, kao što je bacanje otpada u kante umjesto na ulicu, ali i edukacija, jer pojedinac sam ne može mnogo da uradi”, predložila je Eraković Đikov.
Isto mišljenje dijeli i još jedna sugrađanka, koja je rekla da se svijest o čuvanju životne sredine najbolje vidi tokom šetnje prigradskim naseljima, gdje na ulicama primjećujemo dosta otpada i divljih deponija.
“Koliko nam je priroda ugrožena vidi se i u stalnom izbijanju požara, pogotovo znajući da ljudski faktor tu situaciju dodatno otežava. Važno je razumijeti da prirodu ostavljamo mlađim generacijama, što bi trebao biti sasvim dovoljan razlog za povećanje svijesnosti i otvaranjem diskusija na ovu temu”, rekla je Bojana Karakaš.
Ona je navela da je prioritet postavljanje većeg broja kanti za smeće, ali i izgradnja nove deponije s obzirom da se postojeća nalazi na nezgodnoj lokaciji imajući u vidu da smo turistički grad.
“Dobro bi bilo i uvođenje novčanih kazni u slučaju bacanja smeća na nedozvoljenim površinama , kao i da se ugledamo na razvijene evropske zemlje koje već imaju metode za reciklažu koje uključuju razdvajanje smeća za papir, plastiku, staklo i biološki otpad”, prijedlozi su Karakaševe.
Imajući u vidu da smo životnu sredinu samo posudili od budućih generacija, neophodno je da razvijemo bolju ekološku svijest, a prve korake na unapređenju toga već su predložili naši sagovornici dok praktična primjena ostaje našim sugrađanima i nadležnim organima.
Lara Milošević
Padrino, avgust 2022.
BONUS VIDEO
