Iako je u Srpskoj u proteklom periodu došlo do stagnacije cijena osnovnih životnih namirnica, dok su neke i blago pojeftinile, podmirenje troška hrane za većinu porodica i dalje predstavlja veliko opterećenje.
Međutim, od marta, kada je krenula kriza izazvana rusko-ukrajinskim ratom, kod nas je hrana poskupjela kao nikad do sada. Primjera radi, od februara do avgusta trošak prehrane iz sindikalne potrošačke korpe porastao je za 280 KM, a prosječna plata za 182 KM.
Inflacija
Podaci Zavoda za statistiku RS pokazuju da je u avgustu godišnja inflacija bila 15,6 odsto, a mjesečna 0,4 odsto, što je manje nego ranijih mjeseci.
Ekonomisti objašnjavaju da je razlog to što se histerija koja je na početku krize postojala kod kupaca i koja je dovela do porasta tražnje prilično smirila.
– Pravljenje zaliha je prestalo i vremenom smo počeli da živimo u skladu sa situacijom u kojoj smo. Takođe, novac ne možemo više trošiti kao ranije. Sad stupaju na scenu zakoni tržišta, a riječ je o manjoj tražnji, smirivanju cijena, te pokušaju da se održi kontinuitet prodaje. Iz tog razloga, i one cijene koje su bile naduvane, odnosno veće nego što je trebalo, vraćaju se u neku normalu – objašnjava za Srpskainfo ekonomista Zoran Pavlović.
Kad sve to sagledamo, naglašava, utisak je da manja kupovna moć, odnosno manja tražnja, dovodi i proizvođače i trgovce u situaciju da smanjuju svoje apetite.
– Svako u ovom lancu pokušava da ostane u postupku proizvodnje ili prodaje svoje robe. Primjera radi, ulje je u jednom periodu otišlo na šest KM, a danas je u pojedinim marketima 4,29 KM. Pojeftinilo je ne zato što je došla velika količina sirovine, pa je jeftinija proizvodnja, nego zato što se sa starom visokom cijenom ne može nastaviti poslovanje. Dakle, do smirivanja cijena je došlo jer smo naučili da živimo sa krizom. Tačnije, preraspodijelili smo sredstva kućnog budžeta na najnužnije stvari. S druge strane, proizvođači su uvidjeli da, ako nastave sa trendom povećanja cijena, neće prodavati robu i biće u problemu. Sve to je uticalo na smirivanje na tržištu. U narednom periodu ne očekuje se trend obaranja cijena, ali neće biti ni njihovog rasta – ističe Pavlović.
Kupuju najosnovnije
I u udruženjima potrošača naglašavaju da većina građana sada kupuje samo ono što im je trenutno potrebno.
– A u prodavnicu idemo tek kad to potrošimo. Sve veći broj ljudi ide u radnju s papirićem na kojem su samo najneophodnije namirnice. Naime, ako pravimo bilo kakvu zalihu, moramo da uzmemo od novaca namijenjenog za vodu, struju, grijanje – kaže za Srpskainfo izvršna direktorka prijedorskog Udruženja za zaštitu potrošača „Don“ Murisa Marić.
Stagnacija cijena se, ističe, ipak ne osjeća u značajnijoj mjeri.
– Stagnacija i blagi pad cijena hrane nema značajniji odraz na kućne budžete. Očekivali smo i pad cijena goriva, ali ništa od toga nije bilo, jer ga građani kupuju, pa distributeri ne vide razlog i računicu da idu s pojeftinjenjima. Takođe, mi smo uvijek pod nekim tenzijama, posebno kad je riječ o životnim namirnicama. Jedna je strah od nestašice roba. Cijene ulja su bilježile najveći skok, ali sad ga ima, pa je došlo do kakvog-takvog pojeftinjenja. Nisu cijene značajno otišle dolje, ali se bar malo osjeti. Možemo se nadati još nekim pojeftinjenjima, kad krene klanje svinja, jer će neki imati masti i mesa iz vlastite proizvodnje. Međutim, piletina je i dalje jako skupa. Najveći broj ljudi ranije je mogao da priušti samo ovu vrstu mesa, a sad više nije tako – naglašava Marićeva.
Ističe da većinu građana, generalno, od svih poskupljenja najviše brine skok cijena hrane.
– Lijekovi i hrana su najviše poskupili. Stariji su zavisni od lijekova, a hranu moramo svi da kupujemo, pa većinu potrošača uzdrma svako njeno poskupljenje. Nekad smo imali srednju klasu, dok danas imamo one s platom od par hiljada KM i siromašne. Oni koji zarađuju do 1.000 KM, sa četvoročlanom porodicom ne mogu da prežive mjesec. Vidjećemo kad prođu izbori, da li će i za koliko porasti cijene vode, struje ili nekih drugih režijskih troškova. Ljudi su u strahu, jer na raspolaganju imaju malo novca, a troškovi života su veliki – poručuje Marićeva.
Izvor: Srpska info