Hercegovina

Čovjek koji od smokve pravi čuda: „Sve je prirodno, umjesto konzervansa stavljam majčinu dušicu“

„Čovjek koji od smokve pravi čuda“, tako Hercegovci popularno zovu Božu Vlačića, čuvenog proizvođača smokve iz Trebinja. Dugu porodičnu tradiciju plantažne proizvodnje smokve ovaj Trebinjac zaokružio je i preradom, te danas ima bogatu paletu gotovih proizvoda. 

„Trebinje je mediteranski grad, a smokva njegov zaštitni znak. Ja se proizvodnjom smokve ozbiljno bavim nekih dvadesetak  godina. Pravim slatko od tvrde smokve, pekmez, džemove, punjenu smokvu, rakiju, likere, sirup za kašalj, čaj, brašno. Paleta je baš velika. Imam 9 autohtonih sorti i 21 proizvod od smokve. Proizvodim i sadnice, a i od lista imam četiri proizvoda: kapi za dijabetičare, čaj, sirup za kašalj, pa imam slatko od smokve, oguljena smokva za starije…“, ispričao je za Buku Božo Vlačić proizvođač iz Trebinja.

„Nigdje nema ni konzervansa, ni aditiva. Umjesto konzervansa stavljam majčinu dušicu. Sve je prirodno. A proizvodnja je zahtjevna, sa jednog stabla je berba po dva-tri mjeseca, a sorte su različite. Ima tu posla od marta do novembra. „, kaže Vlačić koji je svoje proizvode izložio na ovogodišnjoj tradicionalnoj turističko-privrednoj manifestaciji „proljetni sajam“ u Brčkom.

Cilj sajma je promocija domaćih proizvoda

Prezentacijom domaćih proizvoda izlagači su i ovoga puta podsjetili na značaj domaćeg preduzetništva.

Kontakt sa kupcima je veoma bitan, kaže nam Savo Lukić, organizator manifestacije. -„Veliki broj posjetilaca sajma odluči se na kupovinu prilikom susreta sa samim proizvođačem. Građani imaju priliku vidjeti proizvod, uvjeriti se u ispravnost i porijeklo, način proizvodnje. A, najposle, imaju priliku i na licu mjesta degustirati proizvod. Sa druge strane, mi na ovaj način želimo da afirmišemo, ali i promovišemo našu lokalnu zajednicu i domaće preduzetništvo“, kaže Lukić za Buku.

Razvoj ženskog preduzetništva

Priliku da predstave svoje ručne radove, unikatni nakit od perli, krpene lutke, ali i umijeće oslikavanja kućnog posuđa od stakla dekupaž tehnikom, iskoristile su na ovogodišnjem sajmu i članice Udruženja žena iz Posavine, Semberije i Majevice.

Dragica Kurušević, članica Udruženja žena iz Šamca, kaže za Buku da njihovo Udruženje ove godine puni 20 godina.Tim povodom u Šamcu će organizovati jubilarnu izložbu svojih radova. Tu se nalaze proizvodi od povrća i voća, pekmezi, sokovi, te heklane tkanine, proizvodi od vune i  ručno rađeni nakit.

„Sve to nisu naše jedine aktivnosti, mi paralelno radimo i na promociji i razvoju ženskog preduzetništva, organizovanju sajmova i prezentacija, radimo na promociji žene u svakom smislu. Takođe, radimo i na promociji sredine u kojoj živimo, da se urede dvorišta, balkoni. Radimo i na organizaciji skupova sa ciljem prevencije i podsticanja žena na preventivne preglede i brigu o svom zdravlju“, kaže za Buku Kurušević.

Majevički sir postaje brend 

Jedan od pozitivnih primjera ženskog preduzetništva, svakako je organizovana proizvodnja čuvenog majevičkog sira „zarac“. Riječ je o proizvodnji sira po staro,j tradicionalnoj recepturi, karakterističnoj za ovo područje.

Osnovana je i zadruga koja povezuje individualne proizvođače, omogućava im standardizaciju proizvodnje, ali i siguran plasman ovog autentičnog proizvoda. Tako je nešto više od 20 domaćica majevičkog kraja tradiciju pretvorilo u unosan posao.

„Za zarac treba najviše truda i najviše vremena. Sa šest muznih grla, koliko ih trenutno imam, od svježeg mlijeka proizvodimo mladi sir na potpuno prirodan način od tog mladog sira izrađujemo čuveni „zarac“.  U početku smo radili samo klasični. A onda smo počeli sa raznim ukusima: sudžuk zarac, zarac sa ljutom paprikom, sa bijelim lukom.Takođe radimo i razne oblike, od onih većih pa sve do onih malih, sitnih“, kaže za Buku Duška Mitrović koja se bavi proizvodnjom tradicionalnog majevičkog sira.

Potražnja, priča nam Duška, odavno premašuje proizvodnje kapacitete, te su članice ovog majevičkog Udruženja često primorane kupovati dodatne količine mlijeka, kako bi proizvele dovoljno sira za potrebe tržišta.

Pri kraju je procedura zaštite geografskog porijekla.Brendiranje majevičkog sira omogućiće razvoj gazdinstava u ruralnim područjima, priliku za pokretanje vlastitog biznisa „na kućnom pragu“, omogućiti dodatni prihod domaćinstvima, ali i stvoriti preduslove da se afirmišu potencijali i resursi ovog kraja. Proizvod dobijen standardizacijom i zaštitom biće sastavni dio turističke ponude opštine Lopare.

 

Izvor: 6yka.com

BONUS VIDEO

Slični članci

Vesna Pisarević gost u emisiji „Mojih 50“ na Padrino radiju

Urednik

Uskoro letovi iz Mostara za Istanbul ?

Urednik

U subotu veliki koncert Halida Bešlića u Gradu Sunca: Osvojite besplatne ulaznice!

Urednik

VIDEO / Kakvo je stanje na graničnim prelazima u Hercegovini u jeku sezone

Urednik

U Trebinju počeo 67. Festival festivala

Urednik

Izdaje se namješten jednosoban stan na duži vremenski period u Trebinju

Urednik

„Hercegovačka kuća“ proslavila sedmi rođendan

Urednik

Požar na teritoriji opštine Ljubinje pod kontrolom

Urednik

Hidroelektrana „Dabar“ gradi se planiranom dinamikom

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavljamo da se slažete sa ovim, ali možete odustati ako želite. Prihvati Pročitaj više