Hercegovina

Stari božićni običaji ljubinjskog kraja

Roždenstvo Hristovo proslavljamo svake godine 7. januara kao Božić. Po Svetom pismu, to rođenje su pastirima najavili anđeli Božji radosnom pjesmom: “Slava na visini Bogu, na zemlji mir, među ljudima dobra volja.” Od te anđeoske pjesme potiče i vjekovni hrišćanski pozdrav: “Mir Božji – Hristos se rodi”, i to od Božića do Bogojavljenja, 19. januara.

Božićni kanon “Hristos se rađa slavite ga, evo Hrista sa nebesa – sretajte ga” poje se od Vavedenja, 4.decembra, do Nove godine 14.januara.

Sjećam se, kao dijete, večernjih sjediljki, sijela, pored ognjišta uz pjesmu o Božiću. Početak bi bio: “Što Božiću ne pjevamo – veselo, – veselo, Božić nam je milo nam je – veselo, veselo…”

Na Badnji dan, dan pred Božić, obavljaju se uobičajene radnje, a ja sam upamtio sljedeće:

Toga dana sijeku se badnjaci, hrastova debla prečnika oko 25 cm i dužine oko 2 metra, bez grana. Domaćin i još jedan odrasli muškarac odaberu u šumi hrastove, buduće badnjake, okrenu se prema istoku i odabranom badnjaku, prekrste se i kažu: “Pomozi Bože i sutrašnji Božiću”. Drvosječa nastoji da mu drvo padne na istočnu stranu od panja. Beru se tri badnjaka, od kojih dva za Božić: najdeblji će biti desni, malo tanji – lijevi, a treći, najmanji i najtanji, loži se uoči Nove godine, 13. januara.

Djeca beru bršljan i kite sva vrata i prozore, badnjake, štale, pojate, groblja, spomenike. Domaćica završava pripremanje hrane za tri božićna dana, jer se u te dane ne valja raditi.

Na Badnje veče, kad se stoka zatvara u štale i obore, ona prolazi između upaljenih svijeća koje drže čobani a domaćin “čita” molitvu kojom blagosiva svoje stado. Iste večeri po kući se prostire slama po kojoj domaćica baca orahe, lješnike, suve smokve, bademe… Zatim počinje svečano unošenje badnjaka, prvo desnog, uz pozdrav “Dobro veče, srećno Vam Badnje veče”, na šta ukućani odgovaraju: ” I ti zdravo i veseo bio”.  Nosioce badnjaka posipaju žitom, a badnjak “šenicom bjelicom i poliju rumenijem vinom”. Badnjak se stavlja na vatru, sa desne strane ognjišta gledano sa vrata. Potom se unosi i lijevi badnjak i stavlja na vatru. Prethodno se pripremi i razbukta vatra od suvih hrastovih cjepanica, posebno pripremljenih za ovu priliku. Na ovakvoj vatri badnjaci moraju da pregore (po sredini) do unošenja novogodišnjeg badnjaka, za sedam dana. Ne valja ako to tako ne bude. Ne valja ni da prvo pregori desni badnjak, Bože sačuvaj!

Pri unošenju pečenice (veselice), ovna sa rogovima na ražnju, postupa se kao i kod unošenja desnog badnjaka. Veselica se peče pokraj ognjišta, pored desnog badnjaka. Pri okretanju ražnja pjevaju se božićne pjesme.

Ove noći se ne spava, bdeniše se.

U zoru domaćica pravi pogaču – česnicu i u nju stavlja novčić. Za onoga ko pri svečanom ručku u svom komadu česnice nađe novčić vjeruje se da je pod Božijim blagoslovom i da mu je sreća naklonjena. Na Božić, rano ujutru, u kuću dolazi položajnik (polaznik), a to je najčešće dječak (zna se unaprijed koji), koji porodici treba da donese radost, sreću i napredak. Polaznik simbolično predstavlja novorođenog Hrista, koji svim ljudima donosi mir i dobru volju. Polaznik je onaj ko prvi na Božić uđe u kuću.

Pri ulasku polaznik kaže: “Hristos se rodi”, a ukućani odgovaraju “Vaistinu se rodi” i posipaju ga žitom. Zatim polaznik prilazi desnom badnjaku, prekrsti se i na njega stavlja jabuku i novac, uzima čeličnu lopaticu za žar i njome udara u badnjak, koji se dobro razgorio. Iz badnjaka frcaju iskre na sve strane. Pri svakom udarcu izgovori poneku želju: “Ovoliko zdravlja, novaca, koza, ovaca, goveda, žita, … , ovoliko svake dobre sreće ” izgovori, udaravši najjače. Ukućani mu uglas odgovaraju: “I ti zdravo i veselo bio”. Iza toga se mirboži sa ukućanima i sjeda za trpezu sa desne strane domaćina.

Domaćica ga daruje poklonima pripremljenim za ovu priliku. Zatim svi ustaju da se mole Bogu molitvama “Oče naš” i “Hristovo roždestvo”.

Hristovo roždestvo se izgovara:

“Rođenje tvoje, Hriste Bože naš, obasja ljude svjetlošću poznanja, jer u njoj se oni koji izučavahu zvijezde od zvijezda naučiše da se Tebi klanjaju kao suncu pravde i da te ugledaju sa visine istine: Gospode, slava tebi.”

Potom se prekrste i uzimaju česnicu, okreću je i kad polaznik da znak, svako za sebe lomi ono što je u tom trenutku imao u ruci. Česnica se jede uz jelo umjesto hljeba. Za jelo, osim pečenice sa ražnja, ima svega što kuća može najbolje ponuditi. Poseban specijalitet je ćeškek, koji se pravi od stupanog žita, kokošijeg i drugog svježeg mesa. Veća količina se priprema na tihoj vatri oko 20 sati.

Sastavni dio božićnjeg ceremonijala je gledanje (gatanje) u desno pleće pečenice. Upućeni u proricanje u pleću vide: pun ambar, punu kuću, jaram, oglav, svadbu, grob i slično. Pleće se narednom gataču ne valja davati iz ruke u ruku, nego se odloži, baci se na sto, pa tek onda ga uzima sljedeći gatač.

U toku jela pije se vino.

Njegoš kaže: “Nema dana bez očnoga vida, niti ljepše slave od Božića”. <<

 

Odlomak iz knjige Bratstvo Sulaveri Žabica”, autora Slavka Sulavera

 

Padrino, januar 2025.

 

BONUS VIDEO

Slični članci

Đokić i Parežanin razgovarali o izgradnji hidroelektrane Bileća

Urednik

Nevesinje: Za stipendije studenata izdvojeno 200.000 KM (VIDEO)

Urednik

Stotinu i pet ljeta bake Bose

Urednik

VIDEO / Nevesinje: Učenici iznenadili domara Neđu

Urednik

Pomen povodom 101 godine od smrti Alekse Šantića

Urednik

Impresivan nastup Amire Medunjanin u trebinjskom Kulturnom centru

Urednik

Aida Đedović u emisiji „Mojih 50“ na Padrino radiju

Urednik

U Ljubljani predstavljena turistička ponuda Nevesinja i Republike Srpske

Urednik

U Vladičanskom dvoru u Mostaru održana Svetosavska akademija

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavljamo da se slažete sa ovim, ali možete odustati ako želite. Prihvati Pročitaj više