Da li masovni egzodus radnika iz BiH i hronični manjak radne snage, može doprinijeti rastu plata? Koliko su realne priče o uvozu radne snage? I kakav je dogovor vodećih sindikata na ovakvu situaciju? Ovo su pitanja, sa kojima radnička klasa dočekuje 1. maj, Međunarodni praznik rada.
Poslodavci tvrde Bosni i Hercegovini nedostaje 30.000 radnika i da će deficit radne snage u narednim godinama biti sve veći. Ipak, plate rastu mnogo sporije nego troškovi života.
Da rješenja nisu ni jednostavna ni laka, jer u društvu ne postoji ni minumum saglasanosti o izlasku iz dugogodišnje krize, saglasni su svi sagovornici Srpskainfo.
Ali, dok sindikalci krvicu svaljuju na poslodavce, tvrdeći da se oni bogate sa radničkih leđa, iz poslovne zajednice poručuju da je problem mnogo kompleksniji i da je ovo u čemu danas živimo posljedica dugogodišnje korpucije i loše politike, koja je dovela do poremećaja sistema vrijednosti i odnosa prema radu.
Plate u kovertama
Za Danka Ružičića, potpredsjednika Saveza sindikata RS stvar je prilično jasna: najveći broj radnika u Srpskoj, njih oko 60.000, radi za plate od minimalnih 650 KM do 800 KM, što nije dovoljno ni za hranu.
– Sindikalna potrošačka korpa u Srpskoj košta 2.443 KM, a samo za hranu za četvoročlanu porodicu neophodno je 1.094 KM – ističe Ružičić.
Dodaje da je prema podacima Poreske uprave RS za januar, a to su posljednji podaci koji su dostupni, od 303.000 radnika u Republici Srpskoj, njih više od 141.400 radilo za plate do 1.000 KM.
– Dakle, svaki drugi radnik u Republici Srpskoj ne može zaraditi ni za hranu, osim ako radi neki dodtani posao ili ako, uz zvaničnu platu, ne dobije još nešto na crno, u koverti – kaže Ružičić.
Kad se uzme u obzir ova računica, nije nikakvo čudo što radnici bježe u inostranstvo.
– Dobro je što su konačno i poslodavci i vlast shvatili da smo u ozbiljnom problemu, jer smo propustili priliku da kroz kolektivno pregovaranje spriječimo masovni odlazak radnika. Ali, poslodavci još nisu spremni da potpisuju kolektivne ugovore, niti da se odreknu dijela profita da bi povećali plate – kaže Ružičić.
Podsjeća da je dobit poslodavaca u prošloj godini, po zvaničnim podacima, bila za oko 900 miliona KM veća, u odnosu na, do tada rekordnu, 2021. godinu i sada iznosi više od tri milijarde KM.
– Samo 11.000 privrednih subjekata, koji su APIF-u predali podatke o poslovanju, ostvarili su dobit od 2,7 milijarde KM. Za ove poslodavce je radilo, i te milijarde zaradilo, oko 180.000 radnika, a njihove ukupne plate su iznosile 3,3 milijarde – ističe Ružičić.
Dodaje da se iz budžeta RS daju podsticaji i olakšice čak i poslodavcima koji su ostvarili po 10 ili 15 miliona KM dobiti, dok na radnike niko ne misli.
Rješenje za koje će se zalagati Savez sindikata RS je novi sistem plata, po principu cijena rada puta koeficijent.
– Minimalac se može isplaćivati samo NK radnicima, dok svi drugi treba da primaju više, u skladu sa stručnom spremom i poslom koji obavljaju. Ako ovo ne postignemo u pregovorima sa Unijom udruženja poslodavaca RS, dakle ako ne potpišemo Opšti kolektivni ugovor, nema druge nego da Vlada Srpske to propiše – kaže Ružičić.
Ni u Federaciji BiH situacija nije bolja. Naprotiv, u ovom entitetu je minimalac je 596 KM, dok je sindikalna potrošačka korpa dostigla cifru od skoro 3.000 KM.
Opasnost od ekstremne eksploatacije
Ni u ovom dijelu BiH poslodavci nisu spremni da se odreknu dijela svog profita, koji je u mnogim slučajevima višemilionski, tvrde u Savezu samostalni sindikata BiH.
– Oni nisu spremni da plate domaće radnike i uzdaju se u uvoz radne snage, ali vidjećemo na šta će to izaći – kaže Adis Kečo, šef stručne službe u SSS BiH.
Zato će, najavljuje Kečo, 1. maja radnici krenuti u protestnu šetnju ulicama Sarajeva, koja će se završiti pred zdanjem Parlamenta Federacije BiH.
– Želimo još jednom izvršiti pritisak na Parlament Federacije BIH, da se konačno usvoji Zakon o minimalnoj plati – kaže Kečo.
Podsjećamo, ovaj sindikat je još krajem 2018. godine pokrenuo inicijativu za usvajanje zakona, kojim bi radnicima u FBiH bila zagarantovana minimalna plata od 1.000 KM.
U to vrijeme je hiljadarka je bila solidana plata. Sindikalci prizanju da danas 1.000 KM vrijedi mnogo manje nego prije četiri godine, ali ističu da je najbitnije da minimalac postane zakonska kategorija.
– Kroz javnu raspravu ćemo pokušati da tu cifru povećamo, ali mi upravo kroz zakon želimo da, koliko toliko amortizujemo uticaj inflacije na radničke zarade. Vjerujemo da bi minimalac od 1.000 KM mnoge radnike ipak odvratio od odlaska u inostranstvo – kaže Kečo.
Podsjeća da i danas radnici u cijeloj BiH imaju problema sa neplaćenom prekovremenim radom i da su čuvene „tri osmice“, za koje su se radnici borili još u 19. vijeku, i danas aktuelne.
Izvor: Srpska info
BONUS VIDEO
