Vijesti

Na mističnom mjestu u Hercegovini temperatura nikad ne prelazi 11 stepeni (VIDEO)

Toplotni talas zahvatio je veći dio Evrope, a izuzetak nije ni Bosna i Hercegovina. No, gdje pronaći spas od visokih temperatura?

Ako se odlučite za more, rijeke ili jezera, ipak morate biti svjesni da trenutno osvježenje u vodi neće vam dati potreban odmor od vrućine.

Ipak, ova zemlja obiluje brojnim posebnostima, a jedno od njih je i pećina Vjetrenica unutar koje je temperatura uvijek 11 stepeni.

Vjetrenica predstavlja najveći sistem pećina u BiH. Smještena je na području južno-dinarskog krša, s ulazom na samom rubu Popovog polja, 300 metara istočno od sela Zavale na 260 m nadmorske visine. Od Mostara je udaljena 80 kilometara, a od Sarajeva oko 200 km.

U svijetu se nalazi na prvom mjestu po bioraznolikosti i njena dužina iznosi preko sedam km. Prosječna temperatura unutar pećine je 11 stepeni.

U pećini živi bogati pećinski svijet, u kojem je zabilježeno gotovo 200 različitih životinjskih vrsta, a jedna od najpoznatijih je i čovječija ribica koja živi u Donjoj Vjetrenici.

Pojava snažnog „vjetra“ na ulazu fascinantno je obilježje Vjetrenice i po njemu je i dobila ime. Ipak, ne radi se o vjetru nego o fizikalnoj pojava strujanja vazduha, kojom se nastoje izjednačiti stalna unutrašnja i promjenljiva vanjska temperatura vazduha.

Na topografskoj površini iznad Vjetrenice nalaze se duboke pukotine kroz koje ljeti ulazi topli vazduh, hladi se i izlazi na glavni ulaz špilje. Stalna temperatura u pećini je 11 stepeni Celzijusa, a snaga vjetra u ljetnim danima iznosi 15 metara u sekundi.

Pećina je veoma prostrana i hidrografski bogata brojnim jezerima, vodopadima, potocima i manjim podzemnim tokovima koji teku u raznim smjerovima.

Na samom ulazu, na desnoj strani nalaze se dva srednjovjekovna reljefa, lov na jelena i viteški turnir, a starost pojedinih pećinskih crteža procjenjuje se na 10.000 godina. Najznačajnija arheološka otkrića su kosti pećinskog medvjeda i leoparda.

Najsistematičnija naučna istraživanja je vodio češki naučnik Karel Absolon u period od 1912. do 1914. godine, kada otkriva gotovo sve danas poznate špiljske kanale. Po ovom naučniku je nazvan i jedan kanal (Abloslonov) koji je karakterističan po čestoj pojavi magle.

Magična ljepota, prostrani hodnici i dvorane, podzemne vode i vodopadi, vjetar koji stalno struji čine ovu pećinu jedinstvenom u svijetu. Mističnost ovog mjesta čine i razna narodna predanja, a po kojima su njoj su živjele vile čiji se glasovi i danas mogu čuti, prenosi Klix.

Izvor: Nezavisne

BONUS VIDEO

Slični članci

Nastavljaju se „Dani Srpske u Srbiji“, programi u više gradova

Urednik

Turizam u Srpskoj cvjeta, seoska domaćinstva doživljavaju ekspanziju

Urednik

Gatački kajmak iz mješine korak bliže da bude zaštićen proizvod na prostoru EU (VIDEO)

Urednik

Danas jesenji Krstovdan – dan strogog posta (VIDEO)

Urednik

Bejbi bum u Srpskoj, rođeno 46 beba: U Trebinju rođena dva dječaka

Urednik

Uspješna posjeta premijera i ministara Republike Srpske Istočnoj Hercegovini

Urednik

Gejming nije više gubljenje vremena, već profitabilno zanimanje

Urednik

Pogriješile zemlju: Turistkinje umjesto u Dubrovniku završile u BiH

Urednik

Drašković za ATV otkrio: Trebinje dobija atrakciju kakvu ne poznaje Evropa

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavljamo da se slažete sa ovim, ali možete odustati ako želite. Prihvati Pročitaj više