Potresni i dirljivi detalji, sa pobrojanih 368 srpskih žrtava, ubijenih od strane ustaša u ljetnim pokoljima 1941. i u jesen 1944. godine u regiji Popovo Polje, od sela Tulja, preko Poljica na jednoj i drugoj strani polja, pa sve do dna Popovog polja, a koje su stradale u jamama Ržani do, Pandurica, u selu Čavaš, sabrao je master istoričar iz Trebinja Simo Radić.
Mladi istoričar, koji je stalno zaposlen u Muzeju Hercegovine, gdje je knjiga I promovisana, u svojem je prvencu „Popovo, Dolina suza: Ustaški zločini u Drugom svjetskom ratu“ koristio, kako kaže, istorijsku građu sabranu u svojoj matičnoj kući i sve dostupne istorijske izvore, kao i zabilježena kazivanja očevidaca, te izjave potomaka do kojih je dolazio, budući da i sam potiče iz toga kraja.
„Knjiga je osmišljena kao jedan hronološki pregled svih događaja od 1941. do 1944. godine, gdje su predstavljena sva stradanja srpskog naroda na području Popova i navođenjem svih ovih imena doprinosimo očuvanju kulture sjećanja i ne dozvoljavamo da ove žrtve budu zaboravljenje“, kaže Radić.
Podatke je, napominje, iznalazio na različite načine, pa je koristio i već objavljena svjedočenja savremenika tih događaja, bilo da su pisana, ili su sačuvani kao fono zapisi, a zanimljivo je da je koristio i izjave potomaka žrtava koje su u tom periodu bili djeca, a danas su to ljudi u poznim godinama života i sve ih je manje.
„Pogromi su se dešavali u mom užem zavičaju i kraju za koji sam izuzetno vezan, pa sam smatrao da je moja obaveza da kao školovani istoričar napišem ovakvo jedno djelo, kako bi dao svoj doprinos da se očuvaju sjećanja na ove nevine ljude koje su hvatali na oranju ili na kućnom pragu i odvodili u bezdane“, dodaje on, pojašnjavajući da on lično nema nikoga ko je stradao u jamama, iako je bilo indirektnih žrtava, što nije umanjilo njegovu obavezu da napravi ovu knjigu.
Ivana Grujić, direktorica Muzeja Hercegovine, kaže da su u ovoj ustanovi svi vrlo ponosni na ovakav Simov poduhvat, tim prije što je mladi Radić, pored poslova kustosa, istoričara, pedagoga koji uspješno vodi radionice mladih Trebinja vezane za svoju struku, uspio prikupiti materijal za knjigu i da ona ugleda svjetlo dana.
„Simo Radić je većim delom koristio i građu našeg Muzeja, odnosno, audio zapise koji se čuvaju u našem fondu, ali je vrlo zanimljivo da je mladi istraživač od malih nogu, ne samo slušao o pogromima u Popovom Polju, nego ih i beležio ili ih je pamtio, napravivši jednu kombinaciju isprepletenosti istorijske građe i usmenog predanja. Na žalost, u Hercegovini su, zbog političke situacije, jame u koje su ustaše bacale žive ljude – bile zaboravljene, odnosno zabranjene, pa su neke od njih bile i betonirane, tako da je svako iznošenje podataka u javnost o stradanjima našeg življa, u stvari, veliki korak o saznavanju obima toga stradanja, kao i o naporima da i dan danas opstanemo na ovim prostorima“, istakla je Grujić.
Izdavači knjige su Zadužbina „Кnez Miroslav Humski“ i Muzej Hercegovine u Trebinju.
Izvor: Nezavisne
BONUS VIDEO
