Pažnja javnosti u Bosni i Hercegovini proteklih mjeseci usmjerena je na povećan broj ubistava i samoubistava. Naročito je do izražaja došlo rodno zasnovano nasilje sa smrtnim ishodom. O femicidu se u javnom prostoru govori s ciljem zakonskog rješavanja problema. Međutim, zbog potrebe da vijest o ubistvu objave prvi, i sa što više detalja, brojni mediji iznose netačne ili neprovjerene informacije. Potreba da se o ovome govori i uredi javni prostor, dolazi i od novinara i od nadležnih službi koje vrše istragu i vode procese u ovakvim slučajevima.
Objavljeno je hiljade tekstova o višestrukim ubistvima u Gradačcu u avgustu ove godine. Sankcija za kršenje pravila profesije nema, jer ne postoji nadležna institucija koja bi pratila rad web portala i objave u javnom prostoru.
MARKO DIVKOVIĆ, predsjednik Udruge „BH novinari“
„U Bosni i Hercegovini ima preko 600 portala. Trećina portala nema nikakvog impresuma – ko je vlasnik, ko je urednik i ostalo. Na jednoj trećini imate otprilike neku adresu i tek negdje oko 40% imaju ime i prezime, urednika, adresu i ostalo. To je jednostavno bure bez dna u kojem se masovno krše i građanska i ljudska prava i etički kodeksi.“
U namjeri da informaciju imaju prvi, novinari i oni koji objavljuju putem web portala i društvenih mreža često ne čekaju da se o tome oglase nadležne institucije.
ADNANA SPREČIĆ, glasnogovornica Uprave policije MUP-a TK
„Mi imamo instrukciju, odnosno jedan sporazum sa Kantonalnim tužilaštvom Tuzlanskog kantona gdje smo posebno ograničeni u davanju informacija po našem tom sporazumu kada je riječ o teškim krivičnim djelima, ubistvima, posebno u slučajevima, odnosno krivičnim djelima koja se dovode u vezu sa maloljetnicima i djecom. Kada dajemo informaciju, ona mora biti tačno provjerena od samog izvora što traži, zahtijeva određeni vremenski period, angažman za provjeru te informacije
Zadovoljavanje znatiželje javnosti ne bi smjelo biti opravdanje za narušavanje integriteta žrtve i stvaranje dodatnih trauma za porodicu. Sve ove priče morale bi se posmatrati u širem društvenom kontekstu.
prof. dr. sc. GABRIEL PINKAS, pedagog-psiholog
„Ono što jeste efekat medijskih izvještavanja, u kratkom vremenskom roku, od otprilike sedam dana, porast broja prijavljenih slučajeva nasilja što se objašnjava strahom žrtava nasilja da bi i one mogle biti sljedeće. Ovo nam zapravo govori da mediji imaju veliki potencijal, ne samo da naprave veliku štetu, nego da učine i korist za društvo i žrtve nasilja, ali je pitanje kako će izvještavati.“
Pravila novinarske profesije su jasna – ukoliko nema javnog interesa za iznošenje određenih podataka, onda sa takvim detaljima ne treba izlaziti u javnost.
doc. dr. sci. AMELA DELIĆ AŠČIĆ, komunikologinja
„Dakle kontekstualizirati tu informaciju, umjesto izjava komšija, prijatelja i detalja koji zaista nisu važni za priču, važnije je konsultirati stručnjake, izvještaje o broju ubistava, je li o femicidu, također preporuke kako se zaštiti od nasilnika, šta uraditi ukoliko ste izloženi nasilju ili ako znate nekoga ko je izložen.“
U načinu izvještavanja na web portalima ne postoji nikakva zakonska regulativa. Iz Udruženja BH novinari apeluju na kolege da poštuju pravila profesije dok u isto vrijeme već šest godina čekaju na odgovor vlasti o prijedlozima zakona koji bi regulisali medijski prostor.
Izvor: BHRT
BONUS VIDEO
