Online peticija za spas rijeke Trebišnjice koja je pokrenuta u junu ove godine, ponovo se našla u žiži javnosti. Peticiju koju je pokrenula neformalna grupa građana okupljena oko Facebook grupe Protjerajmo ruglo iz Trebinja podržao je veliki broj građana Trebinja te je do sada skupljeno 1040 potpisa.
Tvorci peticije stava su da se rijeka i njen ekosistem stihijski uništavaju, te da se ono malo prirodnog toka što je ostalo pokriva raznim “privremenim” objektima i uzurpira na razne načine.
Zdravko Mrkonja ispred neformalne grupe građana “Protjerajmo ruglo iz Trebinja” istakao je da je glavni razlog pokretanja peticije želja da se sačuva ono malo prirodnog toka rijeke Trebišnjice što je ostalo.
“Peticiju smo napravili iz razloga što smatramo da se otkad su napravljene hidroelektrane na Trebišnjici nije vodilo računa da se sačuva ono malo prirodnog toka što je ostalo. Tu se misli na prostor od male brane prema Gorici do manastira Tvrdoš. Ne postoji samo jedan krivac, niti grupa koja je kriva za to već nemar dug 50 godina i smatrali smo da je došlo krajnje vrijeme, da pokušamo, da podvučemo crtu i da sačuvamo ono malo što je ostalo”, rekao je Mrkonja.
Dodaje da su peticijom takođe htjeli da probude svijest kod građana da je od jedne ljepotice koja je imala 100 km toka , ostalo samo oko 5km onoga sto možemo nazvati prirodnim tokom.
“Od Trebišnjice su napravljena dva jezera, jedno veće, jedno manje i betonski kanal koji je dugačak oko 65 kilometara. U svijetu je trend, a trebao bi biti i kod nas, da kada nešto izumire treba da pokuša da se sačuva, a mi nismo u stanju da sačuvamo ono malo rijeke što nam je ostalo. Zato smo pokrenuli peticiju, da bi probudili svijest kod građana i mislim da smo u tome uspjeli, mnogi su nas zvali, zahvaljivali se, potpisali , a onda smo krenuli dalje i to prema nadležnim, a najodgovorniji da donese neke odluke je Skupština grada”, ističe Mrkonja.
Od pokretanja peticije pa do danas, održana su dva sastanka sa predsjednikom Skupštine Grada Trebinja, g. Dragoslavom Banjkom i saradnicima, a prilikom drugog susreta upoznat je i širi krug ljudi koji su zaposleni na odgovornim pozicijama u Gradu.
“Raznim pritiscima, legalno ili nelegalno, ljudi su nastojali da što više priđu rijeci pa su tako uzurpirali obalu, tako da sada na mnogim djelovima, recimo Pridvoračkog kraka i Velike Potočine ne možete uopšte desnom obalom da šetate i mi se bojimo da će to isto da se desi i sa ovo malo rijeke što je ostalo, od Brane Gorica pa negdje do centra grada jer se tendencija već osjeća. Po zakonu o vodama, ne bi trebalo ništa da se gradi uz rijeku, ali mi vidimo da se to ipak dešava. I da bismo to zaustavili mi smo pokrenulu ovu peticiju, prije svega da se poštuje zakon o vodama, a da bi to digli na neki veći stepen, mi smo našli u zakonu o prirodi mogućnost da se ovo što je ostalo od rijeke proglasi spomenikom prirode”, objasnio je Mrkonja za Padrino radio.
Objašnjava da je za proglašenje spomenika prirode odgovorna skupština/opština s tim što treba da se izradi studija koja će tačno da kaže šta se i kako štiti i kako se gazduje onim što se proglasi spomenikom prirode.
“Mi smo inicijativu da se rijeka proglasi spomenikom prirode prije tri dana zvanično dostavili i protokolisali i sada je prilika da Skupština ili zakaže tematsku skupštinu ili na nekoj od narednih skupština u vrlo dogledno vrijeme stavi to kao tačku gdje će se glasati da li se usvaja ili ne usvaja. Onoga trenutka kada se ovo završi, tj. ako se peticija usvoji, prateći proceduru onda slijedi izrada studije koja će tačno da kaže obuhvat spomenika prirode, kako da se štiti rijeka, kako da se čisti i rijeka i obala i znaće se odgovornosti svakog pojedinca. Kada studija bude završena, onda ide na glasanje na Skupštinu, ako se usvoji onda ćemo tačno znati šta štitimo, u kojoj mjeri i ko je odgovoran da sačuvamo rijeku”, kazao je Mrkonja.
Napominje da građani treba da znaju da će o rijeci da se vodi računa, iako je više od 50 godina bila zapostavljena, a sada će da se pazi o svakom kvadratnom metru da se ne uništi.
“Mi rijeku nismo naslijedili nego smo je posudili od budućih generacija, i mi predstavljamo grupu građana koja se okuplja oko jedne ideje koja nema veze sa političkom pripadnošću i mislim da je ovo prilika da svi zajedno uradimo jedan posao i složimo oko jedne stvari. Mi iz udruženja “Vrelo” i neformalne grupe građana, ako ovo uspješno učinimo i dalje ćemo pokušavati građane da okupimo oko suštinskih projekata, a mislim da ima dosta stvari oko kojih bi mogli da se sakupimo, a da će biti u korist svih građana Trebinja”, zaključio je Mrkonja.
Ispred neformalne grupe građana poručuju da je ova građanska inicijativa u interesu svakog prijatelja Trebinja i Trebišnjice. Rijeka je prirodno dobro koje je slučajno ili ne – kako legalno, tako i ilegalno – teško zloupotrebljeno i dovedeno na rub propasti. Naša je dužnost da učinimo sve što je u našoj moći da sačuvamo barem mali dio prirodnog toka rijeke koji će dobiti status spomenika prirode i kao takav ostati tu, prirodan i nepromijenjen, za nove naraštaje.
Više detalja o online peticiji za spas rijeke Trebišnjice pogledajte u video prilogu:
Peticiju možete pogledati i potpisati OVDJE.
Svetlana Grbić
HP, oktobar 2021.
BONUS VIDEO
