Tromeđa Vijesti

Koja bi jačina zemljotresa bila kobna za regiju?

U slučaju potresa od devet stepeni MCS skale u Dubrovačko-neretvanskoj županiji došlo bi do potpunog rušenja i totalnog oštećenja kod 6221 objekta, što bi proizvelo 1,2 miliona kubika građevinskog materijala koji bi trebalo odvoziti 650 kamiona.

U takvim okolnostima za spašavanje iz ruševina trebalo bi 5390 spasilaca koje bi radeći u tri smjene unesrećene spašavali dva dana. Takav potres bi Dubrovačko-neretvansku županiju koštao 765 miliona kuna, stoji među ostalim u studiji.

Prema izvršenim preračunima na području Dubrovačko-neretvanske županije kod zemljotresa od devet stepeni MCS, bilo bi 783 poginule osobe, 5261 ranjena osoba te preko 10 hiljada evakuisanih, zbrinutih, sklonjenih građana, prenosi Slobodna Dalmacija.

U slučaju nastanka potresa od devet stepeni MCS (događaj s najgorim mogućim posljedicama) moguća su teška oštećenja s rušenjem dijelova zgrada, kuća, dimnjaka, nastanak odrona i pukotina na cestama.

Kako se navodi u procjeni rizika od velikih nesreća na području Dubrovačko-neretvanske županije u najrizičnije stambene građevine spadaju one koje su izgrađene do 1963. godine odnosno do razornog potresa u Skoplju nakon čega se uvode strogi uslovi u protivpotresnom projektovanju. Većim dijelom su to i prostorije jedinica lokalne uprave i samouprave po gradovima te bi njihovim oštećenjem došlo do bitnog otežavanja funkcionisanja odnosno provođenja zaštite i spašavanja.

Takođe se predviđa da bi u većoj ili manjoj mjeri bilo ugroženo cjelokupno stanovništvo županije, a naročito stanovništvo gradova u kojima se nalazi najviše stambenih višespratnih objekata. To su područja s najgušćom naseljenošću. Najveći broj višespratnih stambenih građevina te objekata poslovnih, školskih, sportskih, bolničkih i drugih u kojima može boraviti veći broj ljudi nalazi se prije svega u gradu Dubrovniku, ali i u Pločama, Metkoviću, Korčuli i Opuzenu.

Navedeni gradovi bi u slučaju jačeg potresa bili izloženi i najvećim rušenjima građevina, a time i najvećim brojem duboko zatrpanih osoba te brojem poginulih, teže i lakše povrijeđenih. To se posebno odnosi na grad Dubrovnik čija je specifičnost, pored stare tradicionalne gradnje u samoj jezgri koja nije otporna na potres maksimalne jačine od devet stepeni po MCS skali, i velika naseljenost stanovništvom i turistima tokom ljetnih mjeseci, stoji među ostalim u procjeni rizika od zemljotresa.

Iz preciznih predračuna koji se baziraju na jačini potresa od devet stepeni MCS proizlazi da bi na području Dubrovačko-neretvanske županije u najgorem slučaju bilo 5621 zatrpanih osoba od čega 474 plitko zatrpanih, oko 980 srednje zatrpanih te oko 4167 duboko zatrpanih osoba. Ranjeno bi bilo oko 5261, a poginulih oko 783 osobe.

Prema seizmološkoj karti, Dubrovačko-neretvanske županije za povratni period od 500 godina nalazi se u VIII – IX stepeni seizmičkoj zoni prema MCS skali. U građevinskom dijelu to bi moglo prouzrokovati umjerena i teža oštećenja na većini građevina na području ove županije.

Zona devet stepeni MCS koja zahvata područje Konavala, Župe dubrovačke i šire područje Dubrovnika dok zona VIII stepeni MCS skale zahvata brojne lokalitete Pelješca, Mljeta, Korčule i Lastova, doline rijeke Neretve i Dubrovačkog primorja, stoji među ostalim u dokumentu o procjeni rizika od velikih nesreća na području Dubrovačko-neretvanske županije.

 

Izvor: Slobodna Dalmacija

BONUS VIDEO

Slični članci

Najava: Koncert Lena Kovačević „Ljubav i moda“ 18. aprila u Trebinju

Urednik

Najava: „Dučićev dan“ u znaku dobitnika pjesničke nagrade

Urednik

Tradicionalna trka mališana Trebinja protiv dijabetesa

Urednik

Stigla oprema za edukaciju medicinskih sestara i tehničara

Urednik

SPC danas obilježava praznike Lazarevu subotu i Vrbicu

Urednik

Završeno 11. izdanje projekta „Odvažne i hrabre“: Bingo podržao poduzetnice s 50.000 KM

Urednik

Kada kolege biraju najbolje: zaposleni Tropic Maloprodaje nagrađeni putovanjem u Prag

Urednik

Evropa se priprema za veliki šok: Puštaju rezerve goriva

Urednik

Inspektorat ubrzao kontrole na graničnim prelazima

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavljamo da se slažete sa ovim, ali možete odustati ako želite. Prihvati Pročitaj više