Pojedini gradovi u Bosni i Hercegovini se redovno ističu kao najzagađeniji, jer su vrijednosti sumpor-dioksida i prašine visoko iznad dopuštenih tokom zime. Mnogi kancerogeni polutanti se i ne mjere u kontinutietu. Šta udišu građani i koje su posljedice? Zašto je tema zagađenja u fokusu javnosti samo zimi?
Građani u Sarajevu, Visokom, Kaknju i Zenici i ove zime svjedočili su koncentraciji sumpordioksida i prašine, koje su bile visoko iznad dozvoljenih.
Centar za okoliš, vrši monitoring zraka na području Zeničko-dobojskog kantona. Prema njihovom mjerenju zrak u Zenici je bolji nego ranije, jer je stara toplana, zatvorena. Ipak koncentracije su tokom zime bile iznad dopuštenih u Zenici, Visokom i Kaknju.
„U pojedinim dijelovima kantona granične vrijednosti su prekoračene, kad je u pitanju sumpor-dioksid od dva do 30 puta, i veći broj prekoračenja kad je u pitanju prašina, to je od dva do pet puta veći broj prekoračenja“, ističe Halim Prcanović iz Instituta „Kemal Kapetanović“ u Zenici.
Prekoračenje dozvoljenig sumpor-dioksida, umjesto tri dana u toku godine, trajalo je od šest do 87 dana. O drugim polutantima koji mogu biti kancerogani, nema konstantnih mjerenja.
„Informacija o koncentraciji benzena i ogranskih polutanata, to se još uvijek ne mjeri i jedini podatak koji imamo je iz proljeća, marta 2022. kada je to mjereno tokom mjesec dana i kad su mjerni instrumenti pokazali katastrofalno visoke vrijednosti“, navodi Samir Lemeš iz Eko Foruma
A prašina teških, metala je, ističu stručnjaci, ono što je veoma opasno, pogotovo čestice pm10 ispod 2,5 mikrona.
„Za ovu prašinu ispod 2,5 mikrona organizam nema nikakve zaštite, sve to prolazi pluća, razara plućno tkivo, smanjuje kapacitet, a ona prašna ispod jedan mikron kroz alveole prolazi direktno u krv i naravno kola kroz organizam i gomila se na različitim mjestima“, ističe Halim Prcanović.
Human Rights Watch procjenuju da svake godine u BiH više od tri hiljade ljudi prerano umre upravo od zagađenja zraka. Hiljade drugih, žive s posljedicama.
„Za primijetiti je značajan porast respiratornih oboljenja prije svega hroničnog opstruktivnog bronhitisa, koji je izravna posljedica nečistog zraka, astma je manje u tome zahvaćena“, navodi Besim Prnjavorac, pulmolog u Opštoj bolnici Tešanj.
Iako su posljedice vidne i nesagledive za čovjeka i prirodu, nadležni se uglavnom bave posljedicama, i o njima govore zimi kada je zagađenje očigledno. U svom članku, Human Rights Watch zaključuje „Ljudi koji žive u Bosni i Hercegovini ne bi se trebali suočiti s još jednim zimskim udisanjem smrtonosnog zraka, kada zemlja ima značajan potencijal za obnovljivu energiju“.
Izvor: BHRT
BONUS VIDEO
