Zato se ona mahom farbaju tom bojom, naročito prvo, koje ima veliki značaj u našoj kulturi, ono čuva dom i porodicu do naredne godine, tj. Vaskrsa.
Jajetu se od najstarijih vremena pridavala velika pažnja jer se vjerovalo da je svijet nastao upravo iz njega. U hrišćanstvu se jaje smatra simbolom života jer asocira na buđenje prirode, bujanje vegetacije, rađanje i plodnost.
Prvo jaje se farba u crvenu boju i zove se čuvarkuća. Čuva se u kući do uoči Đurđevdana, kada se sa raznim biljem stavi u vodu da prenoći. Ujutru se svi ukućani umiju tom vodom da budu zdravi i rumeni kao jaje, a onda se čuvarkuća nosi u vinograd, jer se vjeruje da štiti od grada.
Čuvarkuća može da se čuva i u kući, sve do naredne godine, kada se boji novo jer se vjeruje da čuva kuću od spoljnih nesreća. Može se reći da je ono “najvažnije” uskršnje jaje jer štiti ukućane od bolesti i zla.
Običaj je da se čuvarkuća u Vaskršnje jutro stavi u činiju sa vodom u koju su potopljeni i bosiljak, zdravac i dren. Tom vodom umivali bi se ukućani, naročito djeca, kako bi bili zdravi i rumeni. Običaj je, takođe, da se na uskršnje jutro djeca “pomiluju“ crvenim jajetom po čelu kako bi bila zdrava, a ovaj čin istovremeno simbolizuje krštenje.
Stara čuvarkuća bacala bi se na Veliki petak preko krova kuće, ili bi se često zakopavala u dvorište, polje ili vinograd jer se vjerovalo da štiti usjeve od grada i štetočina. Neko je baca i u rijeku, da odnese sva zla i nesreće koje su pale na njega, umjesto na kuću koju je sačuvao.
Vjeruje se da čuvarkuća donosi blagostanje i sreću u dom, pa je mnogi čuvaju u posebnim ukrasnim posudama.
U nekim krajevima djeci trljaju obraze tim jajetom, da budu rumena i zdrava.
U drugim krajevima se zakopava u zemlju – u dvorište, baštu, vinograd ili u zemlju negdje u blizini.
Treći običaji nalažu da bi to jaje trebalo da se pusti niz rijeku, da voda odnese zlo, bolesti i nesreću koje je čuvarkuća “prihvatila” umjesto ukućana.
Izvor: Glas Srpske
BONUS VIDEO
