RS i BiH

Zbog minimalca rastu i cijene hljeba u Republici Srpskoj

Cijene hljeba, ali i ostalih pekarskih proizvoda u Srpskoj u nekim pekarama su već porasle, a i ostale najavljuju isto, jer kako kažu naši sagovornici na poskupljenje ovih proizvoda najviše je uticao rast minimalne plate.

Naime, kako je Saša Trivić, predsjednik Udruženja unije poslodavaca Republike Srpske i vlasnik pekarskoslastičarskog društva „Krajina klas“, kazao za „Nezavisne novine“, sa rastom minimalca došlo je do rasta cijene pekarskih proizvoda.

„Neke pekare su već podigle cijenu svojih proizvoda, a i kod nas se u narednom periodu očekuje rast cijena za pet odsto“, kazao je Trivić.

Nikola Vrhovac, direktor pekara „Cvijeta“ iz Prnjavora, kazao je da oni još nisu podigli cijenu hljeba, ali do poskupljenja ostalih pekarskih proizvoda je ipak došlo.

„Rast minimalca je uticao na same troškove firme i razmišljamo kao i mnoge druge kolege da povećamo cijene hljeba“, kazao je Vrhovac  i dodao da je sigurno da nisu svi radnici na minimalcu, ali niz je faktora koji utiču na formiranje same cijene.

„Mi smo već cijene nekih proizvoda korigovali, ali hljeb još nismo, da vidimo dokle možemo da izdržimo“, kazao je Vrhovac.

Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina, kazao je da što se tiče njihove regije još nije došlo do rasta cijena.

„Vidjećemo u nekom narednom periodu šta će se dešavati, koliko će uticaja imati rast minimalne plate, mada i mi se trenutno prilagođavamo situaciji na tržištu“, kazao je Pelemiš.

Prema njegovim riječima, ne očekuje da će u narednom periodu doći do rasta cijene hljeba, ali i ostalih pekarskih proizvoda.

„Što se tiče cijene hljeba, ona trenutno u našoj regiji iznosi oko 1,80 KM za hljeb od 500 grama, dok kifle koštaju od 0,30 do 0,60 feninga, zavisno od  gramaže“, kazao je Pelemiš i dodao da je cijena pekarskih proizvoda u Bijeljini niža nego u ostalim dijelovima Srpske.

Ističe da je rast minimalne plate udar na privredu, ali, kako kaže, još imaju zalihe brašna pa će se potruditi da sadašnje cijene drže što duži period.

„Mi znamo da su građani najviše pogođeni poskupljenjima, ali takva je situacija na tržištu, te ukoliko ne budemo pratili dešavanja nećemo imati ekonomsku isplativost“, kazao je Pelemiš.

Da su cijene brašna, ali i pšenice iste i da se neće mijenjati u narednom periodu pa sve do žetve potvrdio je Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara Republike Srpske.

„Cijena brašna, odnosno vreća od 25 kilograma, je od 20 do 28 maraka, zavisno od proizvođača“, kazao je Kos.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana „Don“ Prijedor, ističe da pekari u Srpskoj nemaju nijedan razlog za podizanje cijena.

„Oni su podizali cijene svojih proizvoda kada god bi došlo do poskupljenja bilo čega u zadnjih godinu dana“, kazala je Marićeva.

Ističe da će ova situacija sa visokom cijena hljeba uticati na to da građani počnu da kupuju brašno  pa da prave hljeb.

„Mislim da njihove najave u ovoj zemlji sa ovo malo stanovnika zaista nemaju više smisla“, kazala je Marićeva.

Dodala je da je cijena hljeba u Prijedoru od 400-500 grama odavno prešla dvije marke, te ističe da su građani ti koji plaćaju ceh.

Izvor: Nezavisne

BONUS VIDEO

Slični članci

„Dani Srpske u Srbiji“: Trebinjska predstava izvedena u Subotici

Urednik

Tri godine stabilnog razvoja: Flex Credit jača poziciju i širi poslovanje na tržište Crne Gore

Urednik

U Srpskoj rođena 21 beba, bez poroda u Hercegovini

Urednik

Laptop na rate i bluetooth zvučnik na poklon u Supernovoj

Urednik

Na putu do Beograda: AMS RS postavio kamere na graničnom prelazu Vardište

Urednik

„Samo sekunda“ nije opasna – psihološki trikovi koje pravdamo kad koristimo telefon u vožnji

Urednik

U Srpskoj ponovo dostupni turistički vaučeri

Urednik

Prevoznici najavljuju proteste za sutra

Urednik

ADRIA SPORTS CONFERENCE: U BANJALUKU STIŽE REGIONALNI KREM IZ SVIJETA SPORTA, MARKETINGA, BIZNISA I MEDIJA

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavljamo da se slažete sa ovim, ali možete odustati ako želite. Prihvati Pročitaj više