Depresija, burnout, naizgled nerješivi životni problemi. Sve je teže pronaći bilo koga, čak i u porodici, ko bi saslušao nečije probleme, a psihoterapeuti su preopterećeni poslom. Mogu li u takvim slučajevima pomoći chatbotovi vođeni mehanizmima vještačke inteligencije?
Johana Lešner, profesorka kliničke psihologije i psihoterapije na Univerzitetu Erlangen-Nirnberg, kaže da to donekle može pomoći, posebno mladima. Prije svega, jer su takvi portali lako dostupni na svakom mobilnom telefonu, što znači da će se ljudi lakše odlučiti da barem na taj način potraže pomoć.
Dakle, smatra profesorka Lešner, to je rješenje „za osobe koje osjećaju otpor prema odlasku na psihoterapiju, bilo zbog straha da će biti ‘obilježene’ kao psihički bolesne ili zbog srama da uopšte govore o određenim stvarima“.
Na nejasne tegobe – pogrešni savjeti
Ipak, ona istovremeno upozorava: moduli vještačke inteligencije su daleko od profesionalne pomoći, čak i kada je riječ o bihejvioralnoj terapiji, a posebno u psihoanalizi. Mali eksperiment na platformi ChatGPT to jasno pokazuje u slučaju moguće kliničke depresije: ako korisnik samo izražava nezadovoljstvo govoreći kako ga „ništa ne veseli“, kako bi „najradije cijeli dan ležao u krevetu“ i kako „ne može da spava“, računar daje samo „pametne“ savjete poput toga da bi možda bilo korisno izaći na svjež vazduh ili promijeniti ishranu.
Tek ako korisnik pošalje računaru gotovo čitav spisak simptoma depresije iz medicinskog rječnika (umor, razdražljivost, bezvoljnost, problemi sa spavanjem, gubitak apetita…), tada će AI nešto „kliknuti“ i prepoznati simptome. Čak i tada, odgovor će glasiti: „Bilo bi dobro da o tome razgovaraš sa ljekarom ili terapeutom kako bi dobio pravu podršku.“ S druge strane, svaki iskusniji terapeut bi odmah prepoznao čak i najblaže naznake ovih simptoma.
Bolje od stručnjaka?
Ipak, naučnici su sproveli mali eksperiment („Kad Elajza sreće terapeute“) u vezi sa savjetovanjem parova. Parovi su trebali da procjene da li je na njihovo pitanje odgovorio psihoterapeut ili vještačka inteligencija. Odgovore je pisalo 13 terapeuta, dok je sa druge strane odgovore generisao ChatGPT. Na kraju, 830 učesnika eksperimenta ocjenjivalo je odgovore – sa iznenađujućim ishodom.
Naime, zaključeno je da je ChatGPT davao bolje, jasnije i konkretnije savjete nego terapeuti.
Za profesorku Lešner to ni u kom slučaju nije dokaz efikasnosti vještačke inteligencije u psihoterapiji.
Lase Zander, šef odsjeka za medicinsku sociologiju Univerziteta u Frajburgu, takođe ne vidi ovaj eksperiment kao jasan dokaz: „Terapija parova nije psihoterapija. Prava terapija ima cilj da smanji simptome mentalnih oboljenja“, podsjeća profesor. Terapija parova se najčešće svodi na savjetovanje u vezi sa njihovim narušenim odnosima – i u tome „vještački razum“ može imati neku ulogu.
Pomoć, ali ne i zamjena
Ipak, ni profesor Zander nije potpuno protiv upotrebe vještačke inteligencije u slučaju mentalnih poremećaja: „Ona ima ogromne prednosti – ne troši resurse, dostupna je 24 sata dnevno i svako može anonimno da se obrati, što je korisno za ljude koji se boje stigmatizacije.“ Jer, prema njegovom iskustvu, „mnoge osobe sa mentalnim poremećajima ne odlaze kod psihoterapeuta čak ni kada je ta pomoć besplatna“.
Međutim, on AI vidi samo kao dodatnu pomoć u „pravoj“ terapiji: u bihejvioralnoj terapiji može služiti kao podshetnik za vhežbe, dok u psihoanalizi može dhelimično zamijeniti terapeuta time što je dostupan u svakom trenutku. Psihoterapeutima je često izazov najaviti pacijentima odlazak na godišnji odmor – Sigmund Frojd je imao običaj da njegovi imućni pacijenti putuju tamo gdje se on odmarao, ali to danas svakako nije poželjna opcija, prenosi DW.
Izvor: DW / Nezavisne
BONUS VIDEO
