Mnogi od najmanjih stanovnika Antarktika evoluirali su tokom miliona godina tako da je hemijski sastav njihovih tjelesnih tečnosti sličan morskoj vodi.
Međutim, kombinacija topljenja glečera, pojačanih kiša i ekstremnih vremenskih prilika znači da su vode u nekim od najudaljenijih dijelova planete sve više izložene smanjenju nivoa soli.
Naučnici ovaj fenomen nazivaju „osvježavanjem“, a nova studija ističe uticaj koji bi to moglo imati na vrste u plitkim priobalnim vodama Antarktika. Istraživači upozoravaju da kontinuirano osvježavanje priobalnih voda može predstavljati značajnu pretnju za mnoge morske beskičmenjake koji žive u tom regionu, ali i da bi moglo promijeniti prirodu svjetskog okeana.
Istraživanje su sproveli naučnici sa Plimutskog univerziteta i iz Britanskog antarktičkog instituta, a zasniva se na prethodnom radu na procijeni uticaja promjenljivih okeanskih uslova na neke od najmanjih, ali najvažnijih stanovnika planete.
„Otkrili smo još 2017. godine da čak i ako se voda delimično razblaži – amfipode gube so i dolazi do oštećenja njihovih škrga. Ovo je važno za cijelu planetu jer su Antarktik i njegov živi svet bitni za funkcionalnu životnu sredinu. Oštećenje Antarktika nanosi štetu svima nama, a osvježavanje ne mora biti vrlo veliko da bi imalo ozbiljan uticaj na zdravlje mnogih vrsta beskičmenjaka“, kažu istraživači.
Novo istraživanje se fokusira na vrstu džinovskog amfipoda Paraceradocus miersi, uveliko prisutnu u antarktičkim vodama i srodnu sa skačućim amfipodama na plažama u umjerenim klimatskim zonama.
Koristeći jedinke skupljene u zalivu Rajder na Antarktičkom poluostrvu, istraživači su procijenili kako njihove tjelesne tečnosti i unutrašnji organi reaguju kad su izloženi simuliranom eksperimentu osvježavanja. Otkrili su da je ova vrsta, kad je izložena smanjenju nivoa soli u vodi, još u stanju da reguliše neke od ključnih hemikalija – uključujući kalcijum – koje su bitne za njene tjelesne funkcije.
Međutim, ukupna regulacija jona koji čine punu koncentraciju morske vode je narušena, što znači da amfipode gube so i njihove škrge bivaju oštećene. To može dovesti do velikog broja smrti među jedinkama koje žive u plitkim vodama.
„Dok se klimatske promjene nastavljaju, životne sredine će se mijenjati više od uslova s kojima životinje mogu da se nose. U morima oko Antarktika, najveći signal klimatskih promjena je topljenje leda, što u okeane dodaje velike količine svježe, slatke vode. Ovo smanjenje saliniteta moglo bi imati drastične posljedice, mijenjajući zajednice na morskom dnu. Naša studija pruža bitne dokaze o tome šta bi se u budućnosti moglo dogoditi sa različitim vrstama“, kažu autori.
Izvor: ATV
BONUS VIDEO
