Razvoj govora kod djeteta počinje praktično od rođenja, a s odrastanjem se postepeno razvijaju sposobnosti razumijevanja i izražavanja sve dok dijete ne počne jasno i razumljivo da govori.
Očekuje se da bi oko 50 odsto govora dvogodišnjaka trebalo da bude razumljivo, dok bi kod trogodišnjaka taj procenat trebalo da bude oko 75 odsto. Govor četvorogodišnjaka trebalo bi da bude razumljiv gotovo svakom slušaocu.
Ako primijetite da govor djeteta značajno odstupa od očekivanog razvoja ili da dijete s dvije godine još ne govori, preporučuje se konsultacija s pedijatrom i logopedom.
Šta ako dijete s dvije godine ne govori?
Ako dijete u uzrastu od dvije godine ne govori, važno je procijeniti njegov cjelokupan razvoj komunikacije, a ne samo broj riječi koje izgovara.
Logoped može da procijeni predgovorne i komunikacijske vještine djeteta i utvrdi da li je potrebno dalje praćenje ili logopedska terapija.
Postoje određeni znakovi na koje bi roditelji trebalo posebno da obrate pažnju:
- dijete se vrlo malo glasovno oglašava
- imalo je česte infekcije uha
- koristi ograničen broj suglasnika, poput p, b, m, t, d, n, k i g
- ne pokušava da imitira riječi
- koristi uglavnom imenice, a malo glagola
- ima poteškoća u igri s vršnjacima
- ima problema s razumijevanjem govora
- u porodici postoje poteškoće u komunikaciji ili učenju
- koristi malo gestova u komunikaciji
Prisustvo jednog od ovih znakova ne mora samo po sebi da znači da dijete ima razvojni poremećaj, ali može biti razlog za stručnu procjenu.
Kada je skraćivanje riječi normalno?
Do treće godine izostavljanje nenaglašenih slogova ili posljednjeg suglasnika u riječi može da bude dio uobičajenog razvoja govora. Dijete, na primjer, može da kaže „nana“ umjesto „banana“.
Ako se takav obrazac nastavi i nakon treće godine, korisno je posavjetovati se s logopedom.
Kada dijete skrati riječ, roditelj može da je ponovi pravilno, bez kritikovanja i insistiranja na tome da je dijete odmah ispravi.
Ako dijete kaže „nana“, roditelj može odgovoriti: „Da, to je banana. Žuta banana.“
Na taj način dijete dobija pravilan slušni model riječi.
Kako podsticati razvoj govora kod kuće?
U odgovarajućim situacijama dijete možete podsticati da ponavlja riječi, ali bez stvaranja pritiska. Broj slogova moguće je prikazivati pomoću čepova, žetona ili drugih predmeta, kako bi dijete lakše uočilo od koliko se dijelova riječ sastoji.
Djeci koja izostavljaju slogove mogu koristiti i jednostavne aktivnosti za razvoj slušne pažnje. Roditelj može zadavati ritmove koje će dijete ponavljati, pljeskati rukama ili zajedno s djetetom ponavljati slogove i jednostavne riječi.
Najvažnije je pratiti napredak i, ako postoji zabrinutost zbog razvoja govora ili razumijevanja, ne oslanjati se samo na pretpostavku da će dijete „progovoriti samo od sebe“, već potražiti stručnu procjenu, prenosi Borba.
Napomena: Razvoj govora razlikuje se od djeteta do djeteta. Informacije u tekstu su opšteg karaktera i ne mogu zamijeniti individualnu procjenu pedijatra, logopeda ili drugog stručnjaka..
Izvor: Nezavisne
BONUS VIDEO
