Ekstremno visoke spoljašnje temperature na nekoliko načina mogu izazvati probleme sa zdravljem, čak dovesti i do smrti, a najčešći problem je dehidratacija, upozoravaju stručnjaci.
Prema riječima kardiologa, visoke temperature najviše problema mogu donijeti upravo kardiovaskularnim pacijentima.
„Ako ne pijete dovoljno vode da biste nadoknadili tečnost koju izgubite putem znojenja i mokrenja, krv postaje gušća, što je čini podložnijom stvaranju ugrušaka, povećavajući rizik od srčanog i moždanog udara. To znači da srce mora jače da pumpa kako bi osiguralo dovoljno kiseonika drugim organima i tkivima, stavljajući ga pod dodatni napor“, objašnjavaju kardiolozi u uputstvima „Kako obezbediti optimalno funkcionisanje organizma tokom vrelih letnjih dana“.
Stručnjaci ukazuju na važno pravilo da se češće uzimaju manje količine tečnosti, jer, kako se dodaje, velika količina vode koju čovjek popije odjedanput neće pomoći da se organizam hidrira i rashladi.
Navode da izloženost visokim temperaturama ima širok spektar efekata na tijelo, često pojačavajući postojeće zdravstvene probleme, a da su starije osobe i one sa hroničnim stanjima pod posebno visokim rizikom.
Takođe, kako naglašavaju, bebe i mala deca su osetljiviji u odnosu na odrasle, jer se deca manje znoje, što im otežava da se rashlade, a zbog velike površine u odnosu na zapreminu tijela, njihovo tijelo se brže zagreva.
Dodaje se da na visokim temperaturama i sportisti mogu biti u opasnosti ukoliko se previše fizički naprežu i ne održavaju hidriranost organizma.
“Kao odgovor na visoke temperature, telo ima nekoliko mehanizama za hlađenje. Kako se koža zagreva i temperatura krvi raste. Ovu promenu detektuje deo mozga koji se naziva hipotalamus, koji prima signale od receptora za temperaturu u koži. On reaguje tako što naređuje malim krvnim sudovima u koži da se šire, dovodeći više krvi na površinu tela i omogućavajući da se toplota otpusti. Takođe pokreće znojenje, što omogućava da se deo viška telesne toplote rasprši kada znoj isparava, čime se osoba hladi”, objašnjava kardiolog Goran Popović.
On upozorava na to da prekomjerno znojenje takođe mijenja ravnotežu elektrolita u tjelesnim tečnostima, što može uticati na funkciju nerava i mišića.
„U ekstremnim slučajevima, to može rezultirati napadima, poteškoćama u disanju ili grčevima srčanog mišića, što može biti fatalno“, ističe dr Popović.
Usljed visokih temperatura može doći do toplotnog udara ili sunčanice, a neki od simptoma su: iscrpljenost, grčevi u mišićima, oticanje, gubitak svijesti, obilno znojenje, vrtoglavica, osjećaj slabosti, smanjen ili ubrzan puls, mučnina i povraćanje.
Ukoliko građani osjete jedan ili više simptoma, Popović preporučuje da odmah potraže hitnu ljekarsku pomoć, prenosi Tanjug.
Popović napominje i da je važno da se osoba odmah skloni na mjesto sa nižom temperaturom, kao i da se tijelo prekrije hladnim i vlažnim tkaninama kako bi se brže rashladilo.
„Ukoliko je osoba pri svesti neophodno joj je davati male gutljaje vode dok simptomi ne počnu da se smanjuju. Kako biste najbolje izbegli poremećaje u funkcionisanju organizma do kojih dovodi toplota, najvažnije je održavati dobro hidriranje i ne oslanjati se samo na žeđ kao vodič za količinu tečnosti koju treba unositi“, ukazuje Popović.
Izvor: Nezavisne
BONUS VIDEO
