Snovi su oduvek fascinirali naučnike, ali njihovo proučavanje bilo je pravi logistički izazov. Svaka laboratorija koristila je sopstvene metode, što je otežavalo poređenje rezultata i izvlačenje opštih zaključaka.
Sada je stvoren najveći skup podataka o snovima do sada: više od 2.600 pažljivo zabeleženih buđenja objedinjeno je u Dream EEG and Mentation Database (DREAM), koju vodi Monash University. Baza povezuje obrasce moždane aktivnosti pre buđenja sa izveštajima učesnika o onome što su sanjali. Transformišući decenije razjedinjenih studija sna u jedan standardizovani resurs, projekat konačno omogućava naučnicima da testiraju dugogodišnje teorije o tome kada i kako nastaju snovi.
Jasnoća u izveštajima o snovima
Nauka o snovima dugo je patila od nepovezanih metoda: laboratorije su koristile različite upitnike, slobodne forme izveštaja i čak različite definicije šta se smatra snom. Nova baza rešava taj problem kodiranjem svakog buđenja u tri kategorije: „iskustvo“ (detalji sna), „iskustvo bez sećanja“ (znate da ste sanjali, ali ne možete da se setite detalja – tzv. beli snovi) i „bez iskustva“.
Ovaj jednostavan okvir omogućava istraživačima poređenje noćnih mora, lucidnih snova i običnih snova, kao i kliničkih grupa i zdravih učesnika, bez nesporazuma.
Dve decenije podataka o snovima
Podaci obuhvataju period od ranih 2000-ih do 2024. godine, uključujući ponovljena noćna buđenja, jutarnje izveštaje i dnevne dremke. Jedan skup podataka kombinuje EEG sa magnetoencefalografijom za bogatiji uvid u moždane dinamike. Učesnici uključuju decu sa disleksijom, starije osobe, osobe koje često pričaju u snu i obučene lucidne sanjare. Svi podaci su standardizovani, što omogućava upotrebu analitičkih alata preko studija bez dodatnog prilagođavanja.
Snovi u svim fazama sna
Analizom 1.550 buđenja sa kompletnim praćenjem faza sna, jasno se vidi: lagani ne-REM san (N1) daje izveštaje o snovima u 88% slučajeva, N2 faza u nešto više od polovine buđenja, duboki ne-REM u oko 50%, dok REM – poznat po živopisnim snovima – daje izveštaje oko 81% vremena. Dakle, svesna iskustva se javljaju kroz sve faze sna, a ne samo u REM fazi.
Praćenje moždanih markera snova
Da bi podaci bili uključeni, potrebni su barem dva standardna EEG kanala, najmanje 20 sekundi neprekidnog sna pre buđenja i uzorkovanje od najmanje 100 Hz. Svi podaci prolaze automatske i ručne kontrole strukture, doslednosti i šuma. Svaki zapis sa više od 10 sekundi buke u poslednjih 20 sekundi pre buđenja se isključuje.
Algoritmi za automatsko označavanje faza sna omogućavaju predviđanje snova sa tačnošću većom od 70% u REM i značajnim odstupanjima u ne-REM fazama, pružajući prvi uvid u objektivne markere subjektivne svesti.
Snovi i svest
Zašto smo svesni u nekim trenucima sna, a u drugim ne? Zašto neki ljudi pamte snove svake noći, dok drugi retko? Baza je dizajnirana da istraži ove fenomene i otvara mogućnosti primene van sna, uključujući praćenje dubine anestezije i procenu skrivene svesti kod osoba kod kojih ponašanje nije prisutno, ali svest može opstati.
Budućnost istraživanja snova
Prva verzija baze pokriva 2.643 buđenja i očekuje se da će se širiti kako laboratorije širom sveta doprinosile. Projekat je deo šire inicijative za otvorenu, reproduktivnu neuroznanost i omogućava naučnicima da zajedno testiraju teorije o svesti i snovima, smanjujući dugogodišnje ograničenje fragmentiranih i nepovezanih podataka.
Izvor: Naxi.rs




