Iako ekstremne vrućine mogu da utiču na svakoga, one predstavljaju poseban izazov za kardiovaskularni sistem žena i pogađaju ih više nego muškarce, izjavila je za BBC dr Nigat Arif, ljekarka opšte prakse specijalizovana za zdravlje žena.
Ljekari zato pozivaju na veću svijest o rizicima kojima su žene izložene i na uvođenje ciljanih mjera zaštite, posebno jer klimatske promjene donose sve češće i intenzivnije toplotne talase.
Sa biološke strane, veći rizik za žene uglavnom se svodi na dva faktora – prirodne hormonske oscilacije i drugačiji odgovor organizma na visoke temperature, objasnila je dr Arif.
Istraživanja pokazuju da žene proizvode manje znoja i počinju da se znoje tek pri višoj tjelesnoj temperaturi. To smanjuje sposobnost organizma da se brzo rashladi, a otežava i prepoznavanje trenutka kada je tijelo pod prevelikim opterećenjem, jer se znoj manje primjećuje na koži i odjeći.
Ista istraživanja pokazala su da žene imaju nešto višu tjelesnu temperaturu i veći procenat tjelesne masti od muškaraca, što predstavlja dodatni izolacioni sloj. Kada se tome dodaju prirodne promjene nivoa estrogena i progesterona, koje utiču na centre za regulaciju tjelesne temperature u mozgu, opterećenje organizma postaje još veće.
Nivoi ovih hormona značajno se mijenjaju tokom menstrualnog ciklusa, perimenopauze, menopauze, trudnoće i dojenja, što može umanjiti sposobnost tijela da reguliše temperaturu. Sve to dodatno opterećuje srce i krvne sudove, naročito tokom velikih vrućina.
Međutim, dr Ket Pinjo-Gomeš, stručna savjetnica za javno zdravlje, naglašava da nije samo biologija razlog povećanog rizika.
Kako ističe, socioekonomske okolnosti – poput činjenice da su žene često slabije plaćene ili češće brinu o članovima porodice – mogu dodatno otežati brigu o sopstvenom zdravlju tokom toplotnih talasa.
Važan faktor su i godine. Pošto žene u prosjeku žive duže od muškaraca, češće su izložene zdravstvenim problemima u starijem dobu. Starije osobe su podložnije demenciji, zbog koje možda neće prepoznati žeđ, kao i bolestima koje zahtijevaju upotrebu diuretika, što dodatno povećava rizik od toplotnog stresa.
Tokom menstrualnog ciklusa osjetljivost na vrućinu mijenja se zajedno sa nivoima hormona, objašnjava dr Arif.
Progesteron raste u drugoj polovini ciklusa, neposredno prije menstruacije, što može povećati tjelesnu temperaturu i dodatno pojačati osjećaj nelagodnosti. Kada menstruacija počne, nivo estrogena pada na najnižu vrijednost, zbog čega srce mora više da radi kako bi rashladilo organizam.
„Krvarenje mi je bilo uobičajeno, ali sam bila mnogo umornija, vrtjelo mi se u glavi, osjećala sam anksioznost i nisam mogla da spavam“, rekla je za BBC Mihaela Fin iz sjevernog Londona, koja je menstruaciju dobila tokom toplotnog talasa krajem juna.
Čarli Padok (27) kaže da su joj se menstrualni simptomi znatno pogoršali, a da grčeve nije mogla da ublaži termoforom zbog visokih temperatura.
„Smjene na poslu poklopile su se sa tim danima. Već tokom jutarnjeg tuširanja osjetila sam slabost i morala sam da javim da sam bolesna. Tijelo mi je bilo potpuno iscrpljeno i u grčevima“, ispričala je.
Izvor: B92
BONUS VIDEO
