Marka Radića, doskorašnjeg direktora Turističke organizacije Trebinje i aktuelnog rukovodioca sektora za promociju turizma u TO Republike Srpske, zatekli smo na odmoru u svom gradu. A kako se naša dosadašnja saradnja vezala za lokalni turizam, tako je i ova kafa u hladu jednog od trebinjskih kafića imala za glavnu temu upravo turizam. Ovaj put ne samo Trebinja, nego cijele Srpske.
Marko, na odmoru si u Trebinju. Kako koristiš slobodne dane i kako si se snašao na novoj poziciji?
Još uvijek se navikavam da mi Trebinje bude stanica samo za korištenje godišnjeg odmora, ali s obzirom da je ovo je najljepši period godine za provesti dane ovdje, i da znam šta mi prija, ovih nekoliko dana ću iskoristii na najbolji način, te da provedem vrijeme sa porodicom, prijateljima i dragim ljudima koje nemam često priliku sresti u posljednje vrijeme. Profesionalni put me odveo u Banjaluku, i nastavio sam raditi sa istim žarom kao što je bio slučaj u Trebinju, gdje dobar dio energije potrošite na dnevne i sedmične aktivnosti i događaje, dok rad u republičkoj organizaciji podrazumijeva i ima za cilj promociju i razvoj Republike Srpske, te stvaranje brenda Republike Srpske kao turističke destinacije u međunarodnim okvirima. Taj posao je zahtjevan i odgovoran, i biće potreban jedinstven stav svih institucija u čijoj je nadležnosti i odgovornosti turizam Republike Srpske, mnogo rada i ulaganja, prevashodno u smislu zakonodavnih, infrastrukturnih i edukativnih okvira.
Šta je u fokusu razvijanja turizma u Republici Srpskoj i šta je ono što bi izdvojio kao ključno u turističkoj ponudi?
Donešena je strategija razvoja turizma Republike Srpske sa periodom trajanja do 2027. godine, u čijem fokusu je vizija da je Republika Srpska najpoželjnija turistička destinacija Zapadnog Balkana za aktivni odmor, autentične doživljaje i turizam zasnovan na održivom razvoju, koja njegujući multikulturalnost i gostoljubivost promoviše imidž Republike Srpske, stvara radna mjesta i privlači investicije sa akcentom na četiri starteška cilja u razvoju, a to su unaprijeđen turistički proizvod, unaprijeđen destinacijski marketing, razvijeni kvalitetni ljudski resursi, te unaprijeđeno podsticajno okruženje za razvoj turizma.
Kada je riječ o turističkoj ponudi Republike Srpske, najpoznatija destinacija jeste olimpijska ljepotica Jahorina, koja je jedna od vodećih zimskih destinacija u Evropi i vodeći ski centar u jugoistočnoj Evropi sa ukupnom dužinom staza od 47 kilometara.
Zatim su tu destinacije poput Banjaluke koja prednjači u manifestacionom turizmu, i koja je ovo ljeto centar regiona kada je broj odlično organizovanih i posjećenih manifestacija u pitanju, zatim Trebinja koje je biser Republike Srpske i gdje se na veoma malom prostoru nalazi veliki broj objekata važnih za očuvanje kulture i identiteta, a koje je, takođe, prepoznato kao vinski kraj, uz mnogo istorijski važnih bogomolja, ali i modernih sadržaja poput Grada sunca, te Višegrad na rijeci Drini, koji sa Andrićgradom predstavlja kulturnu nišu Republike Srpske. Ne treba zaboraviti ni mikrolokacije koje upotpunjuju turističku ponudu Republike Srpske poput Etno sela Kotromanićevo, Stanišića, Ljubačkih dolina, okoline Šipova itd. Banjska ponuda, koja je prepoznata i od domaćih, što se vidi kroz potrošnju vaučera, ali i stranih turista, apsolutno zaslužuje veliku pažnju.
Takođe, Republika Srpska raspolaže sa pet Parkova prirode Una, Cicelj u Čajniču, Orjen i Prača u Rogatici, te Tara, kao i tri Nacionalna parka Kozara, Sutjeska i Drina. Najpoznatiji i najstariji među njima jeste NP Sutjeska. Tu se nalazi najveći planinski vrh Republike Srpske – Maglić, zatim prvi kanjon po dubini u Evropi – kanjon rijeke Tare, te prašuma Perućica, koja je najveći očuvani prirodni rezervat u Evropi. Kada su u pitanju strogi rezervati prirode spomenuo bih prašumu Janj kod Šipov i prašumu Lom kod Petrovca, pa do sadržaja na vodi gdje su u prvom planu rafting centri na Tari i Vrbasu, ali i autentična ponuda poput vožnje dajakom po Vrbasu ili barkama na Uni, Trebišnjici, Savi, Drini…
Da li su prirodni i kulturni resursi naša najveća šansa za razvoj?
Zbog bogatog kulturnog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske, najvažniji turistički proizvodi se upravo oslanjaju na kulturu i prirodu što mogu biti i glavni pokretači budućeg razvoja turizma na ovom području.
Posebnost u ponudi predstavlja kulturna baština pod zaštitom Uneska kao što su Stećci, most u Višegradu, te od nematerijalne baštine branje trave Ive na Ozrenu i zmijanjski vez.
Pored očuvanja i brige o prirodi potrebno je uložiti veće napore u kvalitetno upravljanje i snažniju turističku valorizaciju kulturno- istorijske i prirodne baštine kako bismo imali što jedinstveniji doživljaj i kako bismo osmislili što interesantnija iskustva posjetiocima.
Takođe, da bismo uopšte imali priliku razvijati te oblike turizma, politike bi morale biti posvećene održivom korištenju ovog nasljeđa. Turizam nije održiv ako nije baziran na očuvanju prirodnog okruženja i kulture življenja lokalnog stanovništva. Održivi pristup razvoju turizma počinje stavljanjem na prvo mjesto čovjeka, stanovnika lokalne zajednice. Najprije moramo upoznati ljude, njihove vještine i mogućnost interakcije s posjetiocima. Najuspješniji je razvoj turizma u kome ljudi nastavljaju živjeti svoj stil života i spremno pozivajući turiste da im se pridruže. Cilj je da kod turiste izazovete dvije stvari, a to su doživljaj i želja. Doživljaj i iskustvo koje će pamtiti i ponijeti sa sobom, i želja da se tome vrate.
Bili ste direktor Turističke organizacije u Trebinju nešto više od četiri godine.
Kako u ovome momentu vidite turizam u Trebinju?
Trebinje se lijepo razvija i lijepo je vidjeti da svake godine ima nešto novo što upotpunjuje dosadašnju ponudu. Trebinje je grad za sve generacije, grad sa dušom, u kojem njegovi gostoljubivi domaćini svojim načinom i prihvatanjem gostiju čine da se oni osjećaju i žive kao lokalci, što je najjači utisak koji sa sobom mogu ponijeti i pamtiti. Svakako da će u narednom periodu trebati još više raditi na poboljšanju ambijenta tokom boravka turista u gradu, a tu prevashodno mislim na obezbjeđivanje lokacije za parking za autobuse, rješavanje problema naplate samog parkinga, gdje bi „kandže“ trebalo poslati u prošlost, a obezbjediti sitem kartičnog plaćanja, više javnih toaleta, uređenje obala Trebišnjice i tako dalje. Što se tiče cijena u samom gradu, o čemu se uveliko govori u posljednje vrijeme, mišljenja sam da Trebinje ne smije biti jeftina destinacija, ali svakako da ne smije biti ni preskupa. Cijene ne bi trebale pratiti destinacije koje u ljetnjem priodu u svojoj ponudi imaju obale Jadranskog mora, tako da je potrebno naći balans, jer će turista kojem je cijenovno identično, birajući između kontinentalne ponude i ponude koja podrazumijeva ljetovanje na moru, većinom izabrati drugu opciju.
Kakvih su dosadašnji rezultati na nivou Republike Srpske?
Iza nas je obrađen šestomjesečni period, gdje smo se kada su u pitanju registrovana noćenja približili cifri od pola miliona noćenja, a s obzirom da smo u periodu godine kada je turistička ponuda najraznovrsnija, s pravom očekujemo da ova godina bude prva milionska kada je broj registrovanih noćenja u pitanju. To će svakako uticati i na priliv od boravišne takse, gdje prema Zakonu Turističkoj organizaciji Republike Srpske pripada 20% od priliva od takse lokalnih organizacija. Aktuelna je i dodjela turističkih vaučera koju sprovodi Ministarstvo trgovne i turizma i ovo je prilika da još jednom pozovem lokalne turističke organizacije da u destinacijama širom Srpske promovišu objekte iz svoje lokalne zajednice gdje je moguće koristiti vaučere kako bi doprinijeli interesovanju i povećanju korišćenja vaučera od strane domaćeg stanovništva.
HP, avgust 2022.
BONUS VIDEO
