Površina Ljubljenice, za čije deminiranje je njemačka vlada stavila na raspolaganje više od 800.000 evra, nakon više od tri godine intenzivnog rada očišćena je od mina.
Kako je saopšteno je iz Ambasade Njemačke u BiH, ukupan obim očišćene površine iznosi oko 1,8 kilometara kvadratnih, a pronađeno je i uništeno 354 nagaznih mina i 42 neeksplodirana ostatka municije.
– Radovi su kasnili zbog brojnih problema. To između ostalog uključuje težak teren, loše vremenske uslove tokom izvođenja radova i posljedice “kovida 19” – ističe se u saopštenju.
Zamjenik načelnika opštine Berkovići Bojan Samardžić rekao je za “Glas Srpske” da su s nestrpljenjem čekali završetak deminiranja i da je to značajno sa više aspekata.
– U prvom redu znači povratak stanovništva u to selo koje je u rubnom dijelu naše opštine, ali i povećanje raspoloživih površina za poljoprivredne djelatnosti – rekao je Samardžić istakavši da je ovaj kraj idealan za bavljenje stočarstvom, ali i drugim djelatnostima.
Naglašava da strategija opštine definiše određene ciljeve, a jedno od usmjerenja je energetika s obzirom na veliki broj sunčanih dana.
– Oslobađamo lokacije za potencijalne solarne elektrane, a osim toga naše usmjerenje je ruralni turizam i jedan od preduslova je i samo deminiranje kako bi bili u potpunosti bezbjedni – rekao je Samardžić.
Kaže da je konačno riješen gorući problem bezbjednosti, jer je prijetila velika opasnost da neko upadne u minsko polje, prije svega mještani kao i stoka u ispaši.
– Bezbjednost je na prvom mjestu, a kada imamo bezbjednost onda možemo da razmišljamo i o drugim stvarima koje se nameću kao logične. Mine su bile blizu kuća, sada je to područje bezbjedno. U tom kraju se najčešće prave vikendice, jer je prava oaza mira. Ovaj kraj je naša velika šansa – kazao je Samardžić.
Radna mjesta
Iako je deminiranje na površini Ljubljenice, koje je prvobitno trebalo da traje samo devet mjeseci, trajalo nekoliko godina, vlada Njemačke nije željela da prekine radove na projektu nego je finansijski podržala ovaj projekat do okončanja, uprkos značajnom povećanju rashoda.
– Jedan korisnik sada planira značajno da proširi svoj kamenolom, koji je u posljednjih 20 godina mogao koristiti samo u vrlo ograničenom obimu zbog opasnosti od mina, što će otvoriti i nova radna mjesta u regiji – naveli su oni.
Izvor: Miloš Vasiljević, Glas Srpske
BONUS VIDEO
