Iako postoji mnogo razloga zašto bi neko mogao napustiti mjesto u kojem je rođen, male zemlje su najčešće pogođene ovim fenomenom
Dodaje se da iako postoji mnogo razloga zašto bi neko mogao napustiti mjesto u kojem je rođen, male zemlje su najčešće pogođene ovim fenomenom jer su same po sebi u nepovoljnijem položaju kada prvo nude mogućnosti i šanse da se presele unutar zemlje.
„Od svih suverenih zemalja sa najmanje 750.000 stanovnika, karipska nacija Gvajana imala je najveći udio domaćeg stanovništva – 36,4% – koji živi u inostranstvu. Jamajka je peta sa 28,6%. Uzimajući u obzir nezavisne zemlje svih veličina, ostrvske nacije dominiraju u najvišim rangovima sa do polovine njihovog stanovništva koje se nastanilo u drugim zemljama. Polinezija je bila regija s najvećim ukupnim udjelom dijaspore u 2020. godini, sa 28,7%, a slijede Karibi sa 17,7%“, navodi Forbes.
Autor je također objavio i infografiku na kojoj se vidi da je Bosna i Hercegovina druga u svijetu kad je riječ o veličini dijaspore.

„Druga grupa koja se najčešće javlja među zemljama sa najvećom dijasporom su one u istočnoj Evropi i na Balkanu. Nakon sloma komunizma početkom 1990-ih, mnogi ljudi su otišli u potrazi za boljom ekonomskom šansom, na primjer u Zapadnu Evropu. U regionu je došlo do više previranja i rata tokom 1990-ih, povećavajući veličinu dijaspore. Bosna i Hercegovina, koja je proglasila nezavisnost 1991. godine tokom pada komunističke Jugoslavije i nakon toga doživjela krvavi rat imala je 34 posto svog stanovništva koje je živjelo u inostranstvu 2020. godine“, naglašeno je.
Isatiče se da je Albanija okončala više od četrdeset godina komunizma i međunarodne izolacije, te da je loše upravljanje finansijama i građanski rat koji je uslijedio držali su zemlju u teškom stanju tokom 1990-ih iu novom milenijumu.
„Danas skoro trećina stanovništva živi u inostranstvu. Više istočnoevropskih nacija i bivših sovjetskih republika među zemljama s najvećom dijasporom u svijetu su Moldavija, Armenija, Sjeverna Makedonija, Hrvatska i Kazahstan“, pojašnjeno je.
Zemlje koje su trenutno ili su nedavno bile upletene u rat i sukobe također se značajno pojavljuju na listi.
„Sirija, nacija od oko 28 miliona stanovnika, sada ima osam miliona njih – ili oko 30% – koji žive u inostranstvu. Južni Sudan, gdje je građanski rat zvanično završio 2020., ima udio dijaspore od 21%. Zemlje kojima njihove vlade ozbiljno loše upravljaju uključuju Eritreju sa 18,5% dijaspore i Venecuelu sa 16,6%. Druga kontinentalna latinoamerička zemlja ima još veću dijasporu: građanski rat u El Salvadoru je završio 1992. godine, ali je nasilje bandi prevladalo – više od 20% nacije sada živi u inostranstvu“, zaključeno je.
Izvor: Una