Nova metoda provjere sa druge strane Drine pokazala je da od 25 uzoraka meda u 22 uzorka postoji dodatak neke vrste šećera. Pčelari u Srpskoj ističu da je taj podatak alarm da se i kod nas što prije sprovedu analize i na taj način razdvoji lažni i domaći med.
Predsjednik Udruženja pčelara “Leotar” iz Trebinja Obrad Ninković rekao je za “Glas Srpske” da je patvoreni med prisutan u cijeloj BiH, te da se pod hitno tome mora stati u kraj.
– Oni koji bi trebalo da se tim bave ne obavljaju svoj posao, a mi pčelari nemamo instrumente da spriječimo prodaju tog meda. Apelujem na nadležne da pooštre mjere kontrole i prodaje meda u smislu zaštite potrošača, ali i nas pčelara jer smo suočeni sa nelojalnom konkurencijom – rekao je Ninković.
Kako kaže, lažni med puno je jeftiniji od domaćeg, uz kvalitet koji je i više nego sporan.
– Najbolji primjer je tezga pored Starog mosta u Mostaru gdje velikim natpisom piše da tri teglice meda koštaju 15 maraka. Nemoguće je ostvariti bilo kakvu zaradu od prodaje pravog meda po tim cijenama – kazao je Ninković.
Ipak, kako kaže, kupci često kupuju onaj jeftiniji što nikako nije dobro.
– Često ljudi nisu toliko edukovani i idu za jeftinijom robom, a uvijek nekome ko želi da kupi med kažemo, kupujte med od provjerenog pčelara i nećete pogriješiti – rekao je Ninković.
Predsjednik Udruženja pčelara “Bagrem” iz Zvornika Zoran Birčaković rekao je za “Glas” da je kod nas stanje i gore nego u Srbiji po pitanju lažnog meda.
– Uvezli smo med iz Turske i Kine bez ikakvih kontrola, a naši marketi krcati su falš medom koji je više otrov nego med. Zbog toga domaći pčelari imaju zalihe meda od prošle godine koje ne mogu da prodaju – rekao je Birčaković.
Prema njegovim riječima, Savez udruženja pčelara Republike Srpske trebalo bi da preduzme korake kao što rade kolege u Srbiji.
– Što prije da se urade analize i pošalju u laboratorije. Prvi sam ja za to, ako je neophodno i da pčelari daju novac za analizu, ali da se taj otrov izmjesti iz marketa. Naš narod ide isključivo da prođe jeftinije, a ne razmišlja o posljedicama – kazao je Birčaković.
Podsjetio je da je ovo jedna od najgorih godina za pčelare u Zvorniku i okolini.
– Malo ko je izvadio teglicu meda što se tiče bagrema, a i livadska paša je bila loša – kazao je Birčaković.
Prinosi
Hercegovina je najbolje prošla od svih krajeva Srpske ove pčelarske sezone, a za kilogram meda potrebno je izdvojiti oko 25 maraka.
– Imamo još jesenje medobranje, to je paša vrijeska i brštana, ali svodimo račune i godina je bila poprilično dobra u odnosu na ostale. Ove godine možemo se pohvaliti da je svaki pčelar izvrcao od 20 do 30 kilograma po pčelinjem društvu – rekao je Ninković.
Izvor: Glas Srpske
BONUS VIDEO
