Indikativan podatak leži u činjenici da je od potpisa Dejtonskog mirovnog sporazuma, kada je na dijelu bivše teritorije trebinjske, nastala nova opština Ravno, koja je pripala Federaciji BiH, na području te opštine izgrađeno više kilometara novih standardizovanih regionalnih puteva nego li na teritoriji svih opština istočne Hercegovine koje se nalaze u Republici Srpskoj.
Pored puteva koji su do sada izgrađeni, dionice koja iz Ravnog vodi u pravcu Neuma, sada se gradi i novi put od Zavale put granice sa Hrvatskom i dalje za Slano. Izgradnja ovog puta započela je u decembru prošle godine, a nedavno su radove na ovom putu obišli i hrvatski ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i federalna ministrica prometa i veza Andrijana Katić. Ministar Butović je u Ravnom naglasio kako je Vlada Hrvatske prošle godine donijela odluku o finansiranju te saobraćajnice, te najavio inicijativu za spajanje Ravnog i Hutova sa putem Stolac – Neum, te granicom Hrvatske..
„Ukupna vrijednost radova je 7,3 miliona eura, mislim da je jako dobro da su radovi krenuli i da idu jako dobrim intenzitetom. Ono što smatramo da bi za otprilike godinu dana u cijelosti deset kilometara nove prometnice bile izgrađene u punom profilu širine od šest metara, što mislim da je zaista i sa sigurnosnog aspekta jako bitno“, rekao je hrvatski ministar.
Načelnik Opštine Ravno Andrija Šimunović ističe da je izgradnja saobraćajnice kojom će se povezat Ravno sa Hrvatskom od neprocjenjivog značaja, a kad se okončaju radovi sa rokom od 15 mjeseci po njegovim riječima će biti istorijski događaj za taj kraj.
„To najveći infrastrukturni projekt u opštini Ravno od njenog osnivanja. Mislim da je ova cesta koja će u budućnosti povezati ovaj dio Hercegovine s jadranskim obalom nešto što će dugotrajno i višestruko donijeti pozitivne rezultate u privredi, a prije svega turističkom sektoru tako i demografskim pomacima, povratku ljudi, mladih porodica i budućnosti života ovdje“, naglasio je Šimunović.
Naselje Ravno prema popisu iz 2013. godine broji 597 stanovnika, dok je na cijelom prostoru opštine, u koju spada i naselje Ivanica i sela na obodu Popovog polja, popisano 3.249 stanovnika.
Dok se grade putevi u ovoj maloj hercegovačkoj opštini, sa druge strane entitetske linije za posljednje tri decenije nisu građene nove regionalne saobraćajnice. Sa velikim kašnjenjima i godinama čekanja djelimično su revitalizovani putevi od Trebinja do Ljubinja (djelimično presvlačenje kolovoza), te jedan dio saobraćajnice od Ljubinja do Stoca. Indikativan je podatak da je ovo svojevrsno „usko grlo“ Hercegovine, dionica od Ljubinja do Žegulje samo djelimično prošireno na dionici do pravca u mjestu Badrljače, gdje su putari završili svoje zadate poslove i bez ikakvih dodatnih obilježavanja novoizgrađeni prošireni put spojili sa starim uskim putom, na iznenađenje svih vozača koji voze ovim pravcem koji spaja Trebinje i Ljubinje sa Mostarom, ali i dalje Banjalukom i Sarajevom.
U kakvom stanju su saobraćajnice od Trebinja do Bileće, Trebinja do graničnog prelaza Klobuk, prema Nikšiću, put od Bileće do Berkovića, te od Gacka do Nevesinja, bolje je i ne trošiti riječi, a ono što je najtragičnije teško je sa viđenim dinamikama očekivati da će putna mreža na području hercegovačke regije i u budućih deceniju-dvije biti na iole normalnom nivou.
U periodu poslije rata na radost Hercegovaca nastanjenih u njenom istočnom dijelu izgrađena je samo dionica puta Gacko-Foča, koja je djelimično riješila problem na ovom putnom pravcu, a iako već godinama slušamo da je Vlada Srbije obezbjedila finansijska sredstva za riješavanje jezive dionice ovog putnog pravca od Tjentišta do Broda na Drini, radovi na toj dionici i dalje nisu ni na vidiku.
Padrino, januar 2024.
BONUS VIDEO
