„Šantić – jedan od najvoljenijih srpskih pjesnika“

– Razlog tome je, ne samo njegova poezija, nego i kompletna ličnost, karakter i iskrenost u njegovom sapatništvu sa svojim narodom u doba velikih duhovnih previranja, kriza i ratova – istakao je Kandić u programu pod nazivom „Novo mostarsko stvaralaštvo“ održanom sinoć u Vladičanskom dvoru.

On je naglasio da je Šantić, bez sumnje, najreprezentativniji prototip hrišćanina, patriote i rodoljuba na kojeg bi svi danas mogli da se ugledaju.

Kandić, koji je rođen u Mostaru, a živi na Palama, kaže da sa Šantićem ima duhovnu konekciju otkako zna za sebe.

– Svoj prvi esej objavio sam u „Novoj Zori“ koja je nasljednica upravo Šantićeve „Zore“, a bio je posvećen obilježavanju 150 godina od rođenja Alekse Šantića. Moja prva pjesma bila je posvećena njemu i zvala se „Himna besmrtnika“, a objavljena je u međunarodnom zborniku pod nazivom „Ostajte ovdje“ – naveo je Kandić koji je na početku programa održao slovo o Šantiću.

On je istakao da je Šantić imao najviše uticaja na njegovu poeziju, te da mu je zadovoljstvo što prvi put nastupa u svom rodnom gradu.

U sinoćnjem programu predstavili su se i pjesnici iz Mostara Mirko Božić i Anita Pajević, koji su i ranije učestvovali na ovoj manifestaciji.

Božić je naglasio da je Mostar grad pjesnika, još od Šantića, te da i danas u Mostaru postoji izuzetna poetska i književna scena.

– Ono što se u Mostaru sada dešava nije jednokratan bljesak za Šantićevih perioda, već ima kontinuitet – rekao je Božić i dodao da se sjećanje na Šantića njeguje i kroz književni festival „Poligon“.

Pajevićeva je istakla da su „Šantićeve večeri poezije“ prilika da se retrospektivno pogleda na njegovo stvaralaštvo, ali i sagleda šta on znači mladim stvaraocima, navodeći da joj je izuzetna čast što je dio ove manifestacije.

Mostarska grupa „Zerdelija“ koju čine umjetnice Tijana Bašić i Marija Raspudić izvele su niz izvornih i etno muzičkih numera među kojima su bile i Šantićeve pjesme.

„Šantićeve večeri poezije“ u Mostaru organizuju Srpsko prosvjetno i kulturno društvo „Prosvjeta“ i SPKUD „Gusle“.

U okviru manifestacije sutra će u Muzeju Žitomislić biti predstavljena Izabrana djela Svetozara Ćorovića, a u četvrtak, 26. oktobra, održano pjesničko veče Đorđa Sladoja.