Studiji koju je sproveo sajt „Adventourely“ otkriva koliko se ljudi osjećaju sigurno šetajući sami noću u zemljama Evrope. Vodeću poziciju ima Hrvatska dok je zemlja u kojoj se njeni građani osjećaju najmanje sigurno Francuska.
Ova studija istražuje subjektivnu percepciju sigurnosti među pojedincima kada sami hodaju ulicama noću u različitim zemljama. Cilj studija je da pokaže koliko se sigurni ljudi osjećaju u svojim zemljama, prepoznajući da ta percepcija nije uvijek u skladu sa stvarnim stopama kriminala.
Osim toga, nedovoljno prijavljivanje zločina ili gubitak vjere u organe gonjenja mogu dodatno iskriviti vezu između stope kriminala i percipirane sigurnosti. Uprkos ovim faktorima, analiziranje toga koliko se pojedinci osjećaju sigurnima dok hodaju sami noću pruža dragocjene uvide u opšti osjećaj sigurnosti unutar svake zemlje.
Prvih pet po percipiranoj sigurnosti kada hodate sami noću su Hrvatska, Slovenija, Island, Gruzija i Švajcarska. Hrvatska zauzima najvišu poziciju s impresivnom stopom sigurnosti od 74.63, a odmah iza nje je Slovenija sa 74.40. Island osigurava treće mjesto sa stopom sigurnosti od 72.26, dok Gruzija i Švajcarska zaokružuju prvih pet sa stopama od 69.72 odnosno 69.35. Ove zemlje predstavljaju primjer snažnog osjećaja sigurnosti unutar svojih granica.
S druge strane, Francuska je na dnu liste sa stopom sigurnosti od 35.59, a odmah iza nje je Bjelorusija sa 36.44. Belgija zauzima pretposljednje mjesto sa stopom sigurnosti od 41.25, dok Velika Britanija i Švedska dovršavaju donju petorku sa stopama od 43.00 odnosno 43.69.
Niža percipirana sigurnost u zemljama poput Francuske, Velike Britanije i Švedske je iznenađujuća, s obzirom na njihov ekonomski status i stabilno društveno i političko okruženje. Sugeriše potencijalno odstupanje između stvarne i percipirane sigurnosti ili bi moglo odražavati šira društvena pitanja koja utiču na osjećaj sigurnosti javnosti.
Iako se čini da postoji geografski trend, pri čemu se balkanske i baltičke regije osjećaju sigurnije od zapadne i istočne Evrope, podaci pokazuju da BDP nije u snažnoj korelaciji s percipiranom sigurnošću, prenosi „Klix“. Ovo pojačava ideju da je osjećaj sigurnosti složen i na njega utiču različiti elementi izvan ekonomskog blagostanja.
Važno je napomenuti da ovi rezultati daju opštu sliku i mogu se razlikovati unutar svake zemlje zavisno o različitim gradovima, naseljima i demografiji.
Izvor: Nezavisne
BONUS VIDEO
