Vijesti

Na mističnom mjestu u Hercegovini temperatura nikad ne prelazi 11 stepeni (VIDEO)

Toplotni talas zahvatio je veći dio Evrope, a izuzetak nije ni Bosna i Hercegovina. No, gdje pronaći spas od visokih temperatura?

Ako se odlučite za more, rijeke ili jezera, ipak morate biti svjesni da trenutno osvježenje u vodi neće vam dati potreban odmor od vrućine.

Ipak, ova zemlja obiluje brojnim posebnostima, a jedno od njih je i pećina Vjetrenica unutar koje je temperatura uvijek 11 stepeni.

Vjetrenica predstavlja najveći sistem pećina u BiH. Smještena je na području južno-dinarskog krša, s ulazom na samom rubu Popovog polja, 300 metara istočno od sela Zavale na 260 m nadmorske visine. Od Mostara je udaljena 80 kilometara, a od Sarajeva oko 200 km.

U svijetu se nalazi na prvom mjestu po bioraznolikosti i njena dužina iznosi preko sedam km. Prosječna temperatura unutar pećine je 11 stepeni.

U pećini živi bogati pećinski svijet, u kojem je zabilježeno gotovo 200 različitih životinjskih vrsta, a jedna od najpoznatijih je i čovječija ribica koja živi u Donjoj Vjetrenici.

Pojava snažnog „vjetra“ na ulazu fascinantno je obilježje Vjetrenice i po njemu je i dobila ime. Ipak, ne radi se o vjetru nego o fizikalnoj pojava strujanja vazduha, kojom se nastoje izjednačiti stalna unutrašnja i promjenljiva vanjska temperatura vazduha.

Na topografskoj površini iznad Vjetrenice nalaze se duboke pukotine kroz koje ljeti ulazi topli vazduh, hladi se i izlazi na glavni ulaz špilje. Stalna temperatura u pećini je 11 stepeni Celzijusa, a snaga vjetra u ljetnim danima iznosi 15 metara u sekundi.

Pećina je veoma prostrana i hidrografski bogata brojnim jezerima, vodopadima, potocima i manjim podzemnim tokovima koji teku u raznim smjerovima.

Na samom ulazu, na desnoj strani nalaze se dva srednjovjekovna reljefa, lov na jelena i viteški turnir, a starost pojedinih pećinskih crteža procjenjuje se na 10.000 godina. Najznačajnija arheološka otkrića su kosti pećinskog medvjeda i leoparda.

Najsistematičnija naučna istraživanja je vodio češki naučnik Karel Absolon u period od 1912. do 1914. godine, kada otkriva gotovo sve danas poznate špiljske kanale. Po ovom naučniku je nazvan i jedan kanal (Abloslonov) koji je karakterističan po čestoj pojavi magle.

Magična ljepota, prostrani hodnici i dvorane, podzemne vode i vodopadi, vjetar koji stalno struji čine ovu pećinu jedinstvenom u svijetu. Mističnost ovog mjesta čine i razna narodna predanja, a po kojima su njoj su živjele vile čiji se glasovi i danas mogu čuti, prenosi Klix.

Izvor: Nezavisne

BONUS VIDEO

Slični članci

Završeno 11. izdanje projekta „Odvažne i hrabre“: Bingo podržao poduzetnice s 50.000 KM

Urednik

Kada kolege biraju najbolje: zaposleni Tropic Maloprodaje nagrađeni putovanjem u Prag

Urednik

Evropa se priprema za veliki šok: Puštaju rezerve goriva

Urednik

Inspektorat ubrzao kontrole na graničnim prelazima

Urednik

Kada zajedništvo pobjeđuje: Bileća uz „Vedar osmijeh“

Urednik

Trebinje: Izgradnja obilaznice promijeniće saobraćajnu sliku najjužnijeg grada Srpske (VIDEO)

Urednik

Hor „Tribunia“ održao koncert u čast preminule članice Gordane Kovačine

Urednik

Evroliga na Arena kanalima: Gledajte u Supernovoj i na MOVE

Urednik

Objavljen žiri CIM AWARDS 2026: 20 vodećih stručnjaka odlučuje o najboljima

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavljamo da se slažete sa ovim, ali možete odustati ako želite. Prihvati Pročitaj više