Banke u Srpskoj koje se odluče da povećaju kamatne stope od dva odsto i više na postojeće i nove kredite moraće da izdvajaju više novca za kreditni rizik. Teret krize treba da podnesu svi podjednako, a ne da se sve svali na leđa klijenata.
Rekao je to za “Glas Srpske” direktor Agencije za bankarstvo RS Srđan Šuput povodom najnovije odluke o privremenim mjerama za ublažavanje rizika rasta kamatnih stopa, koju je usvojio Upravni odbor Agencije.
– Mi zakonski ne možemo ograničiti niti zabraniti bankama da podižu kamatne stope. Zato smo najnovijom odlikom definisali da ako se oni odluče na značajnije povećanje kamatne stope na postojeće i na nove kredite, a to je rast od dva odsto i više, moraće da izdvajaju više novca za kreditni rizik. Na takav način želimo da destimulišemo banke da značajnije povećavaju kamatne stope – rekao je Šuput i podvukao da Agencija za bankarstvo RS ne zabranjuje i ne ograničava kamatne stope, niti to to može da uradi.
Objasnio je sve i kroz primjer kada bi banke trebalo da izdvajaju više novca za kreditni rizik.
– Ako banka želi da kamatu stopu od 4,5 odsto podigne na 6,5 odsto, mi ćemo onda reći da je za taj kredit povećan kreditni rizik pa će banke morati da izdvoje više novca iz svog profita. Onda će oni da se zapitaju i neće toliko da podižu kamatu, već će to biti u nekom manjem procentu – objasnio je Šuput.
U odluci Agencije za bankarstvo RS navedeno je da banka može klijentu ponuditi mogućnost modifikacije kreditne izloženosti ako dođe do neizmirivanja obaveza kao direktna posljedica značajnijeg rasta kamata.
– To je isto kao i u slučaju pandemije virusa korona kada smo donosili određene odluke. Dakle, ako banka poveća kamatnu stopu i značajno poraste rata klijentu i on zbog toga bude doveden u problem, dajemo i mogućnost banci da izvrši reprogram postojećeg kredita, odnosno da mu ponudi duži rok otplate. Onda mi taj kredit nećemo posmatrati da banka treba da izdvaja više za kreditne rizike nego ćemo ga ostaviti u istom nivou. To je olakšavajuće i za klijente i za banku – rekao je Šuput.
Naglasio je da sa presjekom stanja na 30. jun ove godine nije došlo do značajnijeg rasta promjenljivih kamatnih stopa na postojeće kredite.
– Taj rast kreće se od 0,3 do 0,5 odsto. Spremamo se za šokove koji mogu da nastanu. Međutim, primijetili smo da su banke već promijenile kamatne stope na nove kredite, a naša odluka odnosi se na sva povećanja kamatnih stopa od 30. juna ove godine – podvukao je Šuput.
Pojasnio je da, ako je banka prije mjesec ili dva značajnije podigla kamatnu stopu na kredite, bilo bi logično da je vrati.
– Ako neće, to je njihova odluka. Mi ćemo im onda tražiti da više izdvoje za kreditni rizik i time udariti na njihov rezultat. Cilj je da ovu krizu podnesu svi podjednako. I klijenti i banka – zaključio je Šuput.
Primjena
Odluka o privremenim mjerama za ublažavanje rizika rasta kamatnih stopa na snazi će biti do kraja 2023. godine ili do opoziva toga akta od strane Agencije za bankarstvo.
– Moguće da odluka ostane na snazi i nakon kraja iduće godine. Pratićemo trendove i na osnovu toga donositi odluke – rekao je Šuput.
Izvor: Glas Srpske
BONUS VIDEO
