Ono što je nekada bilo velika prednost BiH zbog karensi borda, fiksnog kursa i vezanosti marke za evro, posljednjih nekoliko mjeseci, pogotovo nakon izbijanja ukrajinske krize, pokazalo se kao velika mana, jer Centralna banka BiH nema mehanizme kojima bi se mogla izboriti sa sve većom inflacijom koja se “prelijeva” iz EU.
Upozorava na ovo za “Glas Srpske” ekonomista Zoran Pavlović analizirajući višemjesečni pad evra u odnosu na dolar, ističući kako će ovaj pad vrijednosti i dalje biti nastavljen, jer inflacija u evrozoni ne pokazuje znakove vrhunca, ali je i energetska kriza daleko od završetka s obzirom na to da zemlje Evropske unije ne mogu u kratkom vremenskom roku naći alternativnu ruskim izvorima snabdijevanja.
– Nerazumna monetarna politika Evropske centralne banke je dijelom dovela do ovoga, da vrijednost evra ovoliko “potone”. Procjena investitora je da dolar neće toliko stradati. Naprotiv. Evro, pak, posljednjih mjeseci ozbiljno gubi na svojoj vrijednosti, pogotovo u odnosu na dolar, jer postoji uvjerenje kod ulagača da je u proteklom periodu mnogo tog novca naštampano. Zbog toga su “vlasnici” evra počeli da bježe i prebacuju novac u druge valute. To znači da sada više kupuju dolare i švajcarske franke. Mislim da je zbog toga, ali i krize u Ukrajini, došlo do ovog pada vrijednosti, koji će vjerovatno i dalje biti nastavljen – smatra Pavlović.
Prema njegovim riječima, BiH će zbog vezanosti marke i evra dijeliti sudbinu zemalja evrozone, jer CBBiH nema mehanizme da vodi nezavisnu monetarnu politiku.
– BiH apsolutno nema nikakvu monetarnu politiku. Sve ovo će dovesti do toga da će svi oni koji u BiH uvoze robu plaćenu u dolarima biti na gubitku, a koji izvoze na dobitku. Znači, doći će do poskupljenja one robe u BiH koja ima tu dolarsku komponentu. Ona će poskupjeti za onoliko za koliko je evro pao u odnosu na američku valutu. Svi ovi poremećaji na finansijskom tržištu uticaće i na rast spoljnog duga BiH koji je u dolarima. Ne treba zaboraviti da Svjetska banka uglavnom daje pozajmice u ovoj valuti – kaže Pavlović.
Kurs
Kurs evra pada mjesecima i sada je gotovo na istom nivou kao i američki dolar. Prije godinu dana jedan evro je koštao 1,20 dolara, a početkom 2022. već je pao na 1,13 dolara. Ovaj pad je nastavljen sve do danas.
S Pavlovićem je saglasan i ekonomski analitičar Miloš Grujić navodeći da će ova situacija najviše pogoditi one firme koje nabavljaju robu iz SAD, jer će plaćati višu cijenu. Osim toga, kaže, dodatne probleme za one koji će kupovati dolare ili kupovati u dolarima predstavlja i činjenica da nije sve 12 odsto skuplje, koliko je promjena kursa u odnosu na evro, nego i do 20 odsto jer se jakom dolaru dodaje i visoka američka inflacija.
Grujić navodi i da će zbog pada evra problem imati i sve one zemlje čiji je spoljni dug, ili barem njegov dio, izražen u dolarima. Međutim, kako kaže, velike zemlje uspijevaju da “hedžiraju” taj dio duga i tako se zaštite od promjene kursa. Srećom, ističe on, BiH nema veliki iznos duga u dolarima. Manje od pet odsto kredita BiH indeksirano je u američkom dolaru. Dug BiH u dolarima na kraju prvog kvartala ove godine iznosio je 470 miliona maraka. U Srpskoj to je manje od 1,2 odsto.
Američki dolar je juče ponovo ojačao na azijskom trgovanju pošto zvaničnici Federalnih rezervi (FED) najavljuju dalje agresivno povećanje ključne kamate, dok je jedinstvena valuta evrozone opet skliznula ka dolje. Evro je pao zbog, kako navode analitičari, evropskih problema zbog rata u Ukrajini, borbe za obezbjeđenje neruskih izvora energije i udara koji trpi njemačka ekonomija zbog oskudnih padavina.
Dobra i loša vremena
Grujić objašnjava i kako u dobrim vremenima evro jača, a dolar pada, dok je u lošim, kao što je sada – obrnuto.
– Jačanje konflikata može samo dodatno uznemiriti EU, što će se odraziti na smanjenu proizvodnju i seljenje kapitala u SAD. Razlog je činjenica da investitori, kada su u strahu, dolar doživljavaju kao sigurnu luku. Ovo što nama već djeluje kao folklor udaljava naš region od liste zemalja koje karakteriše dobar poslovni ambijent i mogućnost za uvećanje kapitala. Sve procjene ukazuju na to da će, ako Rusija dugoročno zavrne gas, Evropa nastaviti put prema recesiji, što će imati veoma negativne efekte po sve, pa i nas. Takav scenario odgovara SAD – istakao je Grujić.
Izvor: Glas Srpske
BONUS VIDEO
