Na dnevnom redu sjednice Savjeta ministara BiH, koja je zakazana za danas, naći će se i dvije tačke koje se odnose na početak vođenja pregovora o izgradnji gasovoda/plinovoda „Nova istočna interkonekcija“ i „Južna interkonekcija“, a koje bi podrazumijevale izgradnju dva gasna kraka pomoću kojih bi se ubuduće ovim energentom snabdijevale Republika Srpska i Federacija BiH.
Da li ovo znači da je konačno postignut dogovor koji je dobar za sve tri strane?
Prije nego što se odgovori na ovo pitanje, treba naglasiti da se sporni gasovodi već duže vrijeme predstavljaju kao strateški projekti, a ministri koji dolaze iz reda srpskog naroda nekoliko puta su najavljivali da Republika Srpska neće dati saglasnost ni na jedan projekat iz FBiH ukoliko se pitanje „Nove istočne interkonekcije“ ne stavi na dnevni red Savjeta ministara.
Oba nacrta stigla su na dnevni red kao prijedlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, a veliki inicijator ovog pitanja bio je i Zoran Tegeltija, ministar finansija BiH.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac rekao je za „Nezavisne novine“ da očekuje da će Savjet ministara BiH usvojiti odluke koje se odnose na važne projekte za razvoj infrastrukture u Republici Srpskoj.
„Očekujem da će Savjet ministara BiH donijeti odluku da se uđe u fazu pregovaranja sa Srbijom o izgradnji ‘Nove istočne interkonekcije'“, naveo je Košarac.
On je naglasio da ovaj projekat podrazumijeva gasifikaciju od Bijeljine do Banjaluke, te da stručne procjene govore da će se 25 odsto bilansa ove vrste energenta moći ustupiti Federaciji BiH.
„Dakle, govorimo o projektu od kojeg će koristi imati i Republika Srpska i Federacija BiH i svi građani. Izgradnja ‘Nove istočne interkonekcije’ značiće veću količinu gasa, kao energenta koji se koristi u domaćinstvima i privredi, što će ujedno smanjiti troškove“, poručio je ministar Košarac, te dodao da su predstavnici Republike Srpske u Savjetu ministara BiH spremni da podrže i projekat izgradnje „Južne interkonekcije“, koja je značajna za FBiH.
„Mi nikad nismo uslovljavali razvoj Federacije BiH. Nažalost, u prethodnom mandatu strukture iz Federacije BiH nisu željeli da podrže ‘Novu istočnu interkonekciju’, koja je značajna za Republiku Srpsku. Vjerujem da će sadašnja struktura u Savjetu ministara BiH razumjeti potrebu da je važno da podržimo projekte razvoja kako Republike Srpske, tako i Federacije BiH“, zaključio je on.
Podsjećanja radi, „Nova istočna interkonekcija“ je projekat izgradnje gasovoda između Srbije i Republike Srpske koji su u martu 2021. potpisali predstavnici „Gas-Resa“ i JP „Srbijagas“. Taj krak bi išao trasom Inđija – Mačvanski Prnjavor – Bijeljina – Doboj – Banjaluka – Prijedor – Novi Grad. Ovom trasom bi plin bio dopreman preko „Turskog toka“, a riječ je o gasu iz Rusije.
Kada je u pitanju „Južna interkonekcija“, taj plinovod bi bio dio Jadransko-jonskog plinovoda kojim bi se iz Azerbejdžana dopremao plin za balkanske države i prolazio bi kroz Hrvatsku, Crnu Goru, BiH i Albaniju.
Izgradnjom ovog plinovoda bila bi smanjena zavisnost o ruskom plinu, a predviđena trasa za ovaj plinovod kada je u pitanju BiH je Zagvozd (Hrvatska) – Posušje – Novi Travnik/Travnik (BiH), sa dijelom koji se odvaja za Mostar.
Do sada nijedan od ova dva projekta nije dobio potrebno „za“.
Ako ministri sada odluče da ih podrže, stručnjaci kažu da bi BiH tada dobila više izvora snabdijevanja gasom, ali da se s druge strane otvara pitanje kolike su stvarne potrebe za potrošnjom u dva nova pravca.
„Što se tiče ‘Istočne interkonekcije’, ima tu nekih potrošača. ‘Južna’ je svakako manja. Dobro je imati više izvora, ali je vrla upitna njegova potrošnja. Ono što je neophodno analizirati jeste da i gasovodi prolaze tamo gdje ima potrebe za njegovim korišćenjem“, smatra Nihad Harbaš, stručnjak za energetiku.
Prema njegovim riječima, u cjelokupnoj situaciji postoji i treća opcija, koja je, kaže, tehnički najrealnija.
„To je ‘Sjeverna interkonekcija’. Ona bi išla kroz koridor 5c. Ona bi kroz uzdužnike BiH imala svoje potrošače. Ovo ostalo su projekti koji su jako visoki s aspekta investicija, odnosno njihove cijene, a s druge strane upitna je potrošnja, a kasnije i cijena tog gasa“, ističe Harbaš.
On dodaje da je svaka investicija i svaki infrastrukturni energetski projekat važan za BiH, ali da se mora uzeti u obzir da je prirodni gas prelazno fosilno gorivo u ovoj energetskoj tranziciji.
„Evo, sve i da se dogovore u Savjetu ministara BiH pitanje je kada bi započeli radovi na izgradnji tih plinovoda i kada bi potekle prve količine prirodnog gasa. To bi sigurno za narednih šest-sedam godina bilo teško ostvarivo“, poručio je Harbaš.
Izvor: Nezavisne
BONUS VIDEO
