Većina vozača u Hercegovini savjesna i odgovorna

 Iako je na raskrsnici puteva BiH sa Crnom Gorom i Hrvatskom, odnosno Evropskom unijom, ali i entitetskom granicom, na putevima istočne Hercegovine u posljednjih nekoliko godina nije se desilo da nesavjesni vozači bježe s lica mjesta kod teških saobraćajnih nesreća.

Jovana Cvijetić, portparolka Policijske uprave Trebinje, kaže da u posljednjih nekoliko godina ukupan broj saobraćajnih nezgoda sa nepoznatim učesnikom ne prelazi 10, odnosno, u 2019. godini je evidentirano njih deset, da bi se u svakoj narednoj godini taj broj smanjivao.

„Za prvih šest mjeseci 2023. godine evidentirane su tri ovakve saobraćajne nezgode, ali i u ovoj i u prethodnim godina srećom nije bilo saobraćajnih nezgoda u kojim je jedan od učesnika pobjegao s lica mjesta, a da je u nezgodi u kojoj je učestvovao bilo povrijeđenih“, kaže Cvijetićeva.

Ona pojašnjava da vozači uglavnom bježe s parkinga, kada prilikom isparkiravanja oštete vozilo parkirano do njihovog, a vlasnik pozove policiju tek kada dođe do svoga automobila i uoči oštećenje.

„Tragovi i dokazi na licu mjesta su ono što upućuje policijske službenike u kom smjeru da traže, koje boje je vozilo, koji model je, da li je putničko ili teretno“, navodi Cvijetićeva, pojašnjavajući da učesnici najčešće nisu svjesni da su ostavili neki trag koji može dovesti do njih.

Napominjući da se na osnovu boje koja ostaje na ogrebanom autu određuje boja auta čiji je vozač pobjegao sa lica mjesta, na osnovu visine oštećenja može se procijeniti da li je drugi auto manji putnički automobil ili je možda riječ o teretnom ili o dvotočkašu, ona dalje navodi da i ukoliko na licu mjesta ostane dio fara ili dio stop svjetla – iskusni policijski službenici mogu da zaključe o kojem modelu auta je riječ.

„Takođe, ukoliko neki dio s auta ostane na licu mjesta, obilaskom mehaničarskih radnji može se pronaći i auto, a intenzivnijom kontrolom u saobraćaju može se pronaći i nepoznati učesnik“, ističe Cvijetić, dodajući da se ovdje mogu koristiti i razne vrste vještačenja, kojim se neupitno utvrđuje koji auto je nestali učesnik, ali je tu potrebna naredba suda i to u nezgodama gdje je počinjeno krivično djelo ugrožavanje javnog saobraćaja.

Prepričavajući situaciju u kojoj je vlasnik vozila prijavio oštećenje vjetrobranskog stakla na svom parkiranom automobilu, a policija prema mjestu oštećenja koje je neobično visoko utvrdila da ga je neko namjerno polomio ili ga je počinilo teretno vozilo, Cvijetićeva kaže da je obližnji video-nadzor dokazao da je to ipak bio teretnjak, a njegov vozač je nesvjesno počinio nezgodu.

„U manjem broju nezgoda dešava se i to da su vozači potpuno nesvjesni šta su počinili, poput ovog slučaja kada je teretno vozilo prošlo pored parkiranog auta i otvorenim zadnjim vratima oštetilo vjetrobransko staklo, a da vozač nije primijetio da su mu vrata otvorena i srećom je oštetio samo jedan parkirani automobil“, navodi ona kao primjer.

Ipak, policijska statistika govori da u ostatku nezgoda učesnici namjerno odlaze s lica mjesta iz različitih razloga: zbog straha, zbog drskosti, usljed uticaja alkohola ili droga, što su česti uzroci bježanja nesavjesnih vozača i s parkinga na kojim su počinili nezgodu.

Cvijetićeva zaključuje da je većina vozača u Hercegovini savjesna i odgovorna, jer tri saobraćajne nezgode sa nepoznatim učesnikom u odnosu na 161, koliko je evidentirano za šest mjeseci 2023, ne čine ni 2% od ukupnog broja nezgoda.