Naučnici su otkrili da su primorski regioni i ravnice Italije, Španije, Grčke i južne Kalifornije najviše ugroženi, javlja CBS.
Konkretno, otkrili su da su prekomjerna suša i češći toplotni talasi izazvani klimatskim promjenama odgovorni za rizik po proizvodnju vina u ovim regijama.
Temperatura, padavine, vlažnost, radijacija i nivoi ugljen-dioksida su takođe ključne komponente proizvodnje vina, a naučnici tvrde da će se izmijeniti usljed novih klimatskih uslova.
Porast temperature može da učini druge regione pogodnijim za uzgoj grožđa, kao što su država Vašington, Oregon, Tasmanija i severna Francuska.
Naučinici upozoravaju da će to ipak zavisiti od toga koliko temperature porastu, a može postojati rizik za očuvanje životne sredine ukoliko u tim regijama otpočne uzgajanje vinove loze.
Iako bi to moglo da donese novi oblik ekonomskog rasta u tim oblastima, ljudi će se i dalje suočavati sa ekstremnim vremenskim prilikama i njihovim uticajima, upozoravaju naučnici.
Promjena klime donosi rizik od novih patogena i insekata koji mogu uticati na poljoprivredu i cjelokupno zdravlje životne sredine i ljudi.
Sušniji uslovi bi umanjili vjerovatnoću nekih problema sa vinovom lozom, kao što je peronospora, ali ukoliko se dogodi, epidemija bi se vjerovatno javila ranije i širila se brže, pokazalo je istraživanje.
Kao i kod svih elemenata klimatskih promjena, prilagođavanje je „obavezno“, kažu istraživači.
Proizvođači vina će morati da razmotre sorte grožđa koje su više prilagođene njihovim regionima i vremenu berbe, što nije neophodno samo za globalnu ponudu, već i za ukupni kvalitet vina.
Na primjer, klimatski faktori utiču na nivoe pH, sadržaja alkohola i kiselosti, otkrili su istraživači.
Dok se nivoi alkohola i pH u vinu povećavaju, nivoi kiselosti se smanjuju, što mikrobiologiju u napitku čini nestabilnijom, a to dovodi do „povećanog rizika od mikrobiološkog kvarenja“ i „arome prezrelog i/ili kuvanog voća“.
„Jedno je sigurno. Klimatske promene će dovesti do velikih promena u globalnoj proizvodnji vina u bliskoj budućnosti. Fleksibilnost će biti od suštinskog značaja za prilagođavanje ovim promenama“, zaključili su istraživači.
Izvor: Glas Srpske
BONUS VIDEO
