Građani sve češće na djeci pronalaze krpelje: Kako se zaštititi

Iako se zna da je sezona krpelja, parazita koji se naseljavaju pod kožu čovjeka i životinja, a često prenose i zarazu, ove godine, prema pozivima građana upućenih Hitnoj pomoći u Sarajevu zbog ugriza ovih sitnih, ali vrlo opasnih napasti, čini se da ih je više nego ikada.

Kako se potvrdili iz Hitne pomoći, iako nemaju tačan podatak koliko je onih koji su zatražili njihovu pomoć da ih riješe ovih parazita, kažu da je evidentno povećan broj takvih pacijenata. Najčešće su u pitanju djeca, ali i odrasli se javljaju zbog ovog problema.

Kako je rekla Sarajka Mirela B., iako nije boravila u prirodi, primijetila je crnu kvržicu na svom stomaku i vrlo brzo shvatila da ima krpelja.

Sonja B., majka 8-godišnjeg dječaka, tuširajući ga pred spavanje, uočila je crnu tačku na njegovim leđima. Kaže da ga svaki dan u toku sezone prska sprejom protiv insekata, jer boravi u produženom boravku u prirodi, ali da to, očito, nije dovoljno.

Problem kod ujeda krpelja je taj što se teško može uočiti, jer ne izaziva svrab, bol i trenutnu iritaciju kože.

Kako se preventivno zaštititi za portal „Avaza“, kazao je osnivač i direktor PZU „Atrijum“ prim. mr. sci. dr. Mirsad Đugum.

Kako se zaštititi

– U suštini, prevencija je izbjegavanje boravka u šumama, posebno koja je s puno rastinja. Također, treba nanijeti sredstva na kožu koja bi štitila od infekcije koja može nastati ubodom insekata te nositi svijetlu odjeću koja prekriva udove kompletno. Hlače treba uvući u čarape ukoliko se kreće gustim rastinjem da bi se spriječio direktni kontakt s kožom – kazao je prim. mr. sci. dr. Đugum.

Dodao je da u upotrebi nema posebnih sprejeva za tijelo koji bi potencijalno mogli spriječiti ujed krpelja.

– Imaju oni koji sprečavaju infekciju koja nastaje ukoliko dođe do uboda. Ti repelenti se mogu koristiti za smanjivanje mogućnosti infekcije. Osim maksimalnog opreza, nema ništa posebno. Ako dođe do ujeda krpelja, treba nastojati što prije otkloniti krpelja. Izvaditi ga kompletnog, ne da ostaju dijelovi. To treba učiniti što prije, a najkasnije u toku prva 24 sata od ujeda. Tako se stvara manje mogućnosti za prenošenje infekcija. Ako je on oboljeli krpelj koji bi mogao da prenese lajamsku bolest, treba ga što prije izvaditi, dezinficirati područje koje je krpelj ujeo te pratiti razvoj u smislu hoće li doći do reakcije. To može biti crvenilo, obično se kod uboda javlja crvenilo, a kasnije se može javiti reakcija na samom dijelu ujeda, sa pojavom lokalnih vezikula ili postula, ili do oštećenja same kože na tom dijelu i sa otokom i bolom koji se razvije kod pojedinih pacijenata – istakao je prim. mr. sci. dr. Đugum.

Antibiotska terapija

Naglasio je da pacijenti vrlo često sami izvlače krpelje, ali da je veoma bitno da se parazit izvuče kompletan, u suprotnom, može doći do oboljenja.

– Obično se ispod kože vidi da je ostao dio krpelja. To se treba otkloniti ili se odmah javiti ljekaru kako bi on to uklonio. U suštini, ne treba odmah antibiotska terapija, već treba paziti i gledati kako se razvija lokalni dio. Negdje gdje imamo visoku incidenciju da su krpelji oboljeli s velikim procentom, ide se odmah s određenim antibiotskim lijekovima. Ali to je od regiona do regiona. U suštini se ne preporučuje antibiotska terapija ukoliko ne dođe do reakcije na samoj kaži, poput većeg crvenila, pustula – kazao je prim. mr. sci. dr. Đugum.

Zaključio je riječima da ujed krpelja može biti opasan ukoliko se ne liječi.

– Najveći problem je što ne osjetimo ubod krpelja, a ostane u a. To je bezbolan ubod, ali jako nezgodan što se dio njega može sam otkinuti – naglasio je prim. mr. sci. dr. Đugum.