In vino veritas! Istina je da se vinova loza može pronaći na svim merdijanima, da smo sa njom svi međusobno povezani i da su u bačvama vina skrivena mnoga čuda. Zrela, odležala vina, izvrsnih godišta su materijalizovana prošlost, pružaju neponovljiv uvid u davna ljeta, sjećaju na sunce, odličnu berbu i osvježavaju utihnule uspomene. Zbog toga, izvrsno vino koje je stvoreno sa velikom pažnjom i ljubavlju, bilo da je riječ o bijelom,crnom ili roze vinu, predstavlja najsavršenije umjetničko djelo, a da bi se opisalo to umjetničko djelo treba imati pun podrum riječi.
Bijela vina. Za neke ljude, ne nužno somelijere, boja vina je izuzetno bitna. Na primjer, kineski tajkuni nikad ne bi posegnuli za bijelim vinom, jer ga smatraju ženskim pićem, no ipak ovo vino ima svoje obožavaoce bez obzira na pol. Odlikuju se kristalno prozirnom bojom sa nježnim zlatnim ili žuto-zelenim tonovima, harmonijom svježine okusa i nježnih cvjetnih mirisa. Ova vina se gotovo uvijek prave od bijelog grožđa ali majstori vina ga mogu praviti i od nekih sorti crnog grožđa kao što je recimo Pinot Noire. Obično se rade kao suha i polusuha dok se neka bijela vina iz ledenih berbi rade i kao poluslatka pa čak i slatka. Najpopularnija bijela vina su Chardonnay, Rhine Riesling i Sauvignon Blanc.
Crna, tačnije crvena vina izrađuju se od crnog grožđa i uglavnom su crvene boje ili boje plave tinte, što zavisi od pigmentacije samog voća i procesa maceracije i fermentacije. Osim razlike u boji, osnovna razlika u bijelim i crnim vinima su moćne supstance- tanini. Upravo oni su uzrok brojnih dilema koje vino naručiti, a možda su i razlog nastanka poslovice da vino od ljudi pravi bogove ali i vragove. Tanini se nalaze u ovojnici (koži) samoga voća i prenose se u vina tokom maceracije alkoholne fermentacije, kada su pokožica i sjemenke grožđa pomiješane sa grožđanim sokom. Povećani procenti tanina koji se nalaze u crnim vinima, a koji dolaze iz pokožice i sjemenki mogu okus vina učini suviše oporim i neprijatnim na nepcu. Crno vino je poželjno držati u običnim ili barrique hrastovim bačvama koje će ublažiti i izbalansirati ove tanine, učiniti vina harmoničnim i pored prepoznatljivih sortnih mirisa dati im dodatni, prijatni, okus punča i vanile. Sadržaj i izbalansiranost tanina u crvenim vinima su važan faktor njihovog kvaliteta. Međutim treba naglasiti da su sastojci koji uglavnom dolaze iz pokožice i sjemenki crnog grožđa, od kojih je najvažniji resveratol, kao i njihova antioksidativna dejstva najzaslužniiji za dokazane brojne pozitivne efekte crvenih vina na ljudsko zdravlje, a posebno na kardiovaskularni sistem.
Roze vina. Bilo da je rose, rosado, rosato ili blush, ime ovih vina govori da su u pitanju lepršave note, pitka i nježna vina, čija boja varira od nježno roze do svijetlorubin crvenkaste nijanse. Roze vina se prave od crnog grožđa, tehnologijom gotovo identičnom proizvodnji bijelih vina. Intenzitet roze boje ovih vina zavisi od sorte crnog grožđa i trajanja hladne maceracije kljuka, koja se obično završava nakon 12- 24 sata. Zbog brzog uklanjanja pokožice i sjemenki sadržaj tanina u roze vinima je minimalan i ova su vina uglavnom nježna sa intenzivnim cvjetnim mirisima, koji se često, značajno razlikuju od mirisa crnih vina, dobijenih od istih sorti grožđa. Ova vina se mogu praviti kao polusuha ili poluslatka odnosno desertna ali se ipak najbolja tradicionalna evropska roze vina prave kao suha i uspješno kombinuju sa velikim brojem, uglavnom laganih jela.
Izvor: vinarijajungic.com