Klimatizacija je danas postala gotovo neizostavan dio svakodnevice, posebno tokom ljetnih mjeseci kada temperature dostižu ekstremne vrijednosti.
Mnogi se ipak pitaju može li cjelodnevni boravak u klimatizovanom prostoru štetiti zdravlju i jesu li strahovi od klima-uređaja opravdani.
Odgovor nije jednostavan. Stručnjaci ističu da pravilno korištena i redovno održavana klima uglavnom donosi više koristi nego štete, ali da nepravilna upotreba može izazvati određene zdravstvene tegobe.
Klima može doslovno spašavati živote
Tokom toplotnih talasa klimatizovani prostori značajno smanjuju rizik od toplotnog udara, iscrpljenosti i drugih posljedica visokih temperatura, posebno kod starijih osoba, djece i hroničnih bolesnika.
Visoke temperature predstavljaju jedan od vodećih uzroka smrtnosti povezanih s vremenskim prilikama, zbog čega rashlađeni prostori mogu imati važnu ulogu u zaštiti zdravlja.
Bolja koncentracija i kvalitetniji san
Boravak u ugodno rashlađenom prostoru može poboljšati koncentraciju, radnu sposobnost i kvalitet sna.
Istraživanja su pokazala da ljudi u pregrijanim prostorijama sporije razmišljaju, teže donose odluke i češće griješe u svakodnevnim zadacima.
Niže temperature tokom noći takođe olakšavaju spavanju i doprinose kvalitetnijem odmoru.
Šta može biti problem?
Najčešći problem nije sama klima, već način na koji se koristi.
Klima-uređaji isušuju zrak, što kod pojedinih osoba može izazvati:
* suve oči
* isušenu kožu
* iritaciju nosa i grla
* kašalj
* glavobolju
Osobe koje pate od astme ili drugih hroničnih bolesti disajnih puteva mogu biti osjetljivije na ovakve promjene.
Prljavi filteri predstavljaju rizik
Ako se klima ne održava redovno, u filterima se mogu razviti plijesan, gljivice i bakterije koje pogoršavaju kvalitet zraka.
Zbog toga stručnjaci preporučuju redovno čišćenje filtera i servisiranje uređaja najmanje jednom godišnje.
Velike temperaturne razlike nisu dobre
Česta greška je postavljanje temperature na 18 ili 19 stepeni kada je vani više od 35.
Takve nagle promjene predstavljaju stres za organizam i mogu izazvati glavobolju, bolove u mišićima, ukočen vrat ili pogoršanje respiratornih tegoba kod osjetljivih osoba.
Kolika temperatura je najbolja?
Većina stručnjaka preporučuje da klima bude podešena između 24 i 26 stepeni, odnosno da razlika između vanjske i unutrašnje temperature ne bude veća od sedam do osam stepeni.
Važno je i da hladan zrak ne puše direktno prema ljudima, već da bude usmjeren prema plafonu ili zidu kako bi se ravnomjerno rasporedio po prostoriji.
Ne zaboravite provjetravanje
Iako klima hladi prostor, ona ne može u potpunosti zamijeniti svjež zrak. Povremeno provjetravanje prostorija pomaže da se smanji koncentracija ugljen-dioksida i poboljša kvalitet zraka u zatvorenom prostoru.
Boravak u klimatizovanom prostoru sam po sebi nije štetan, naprotiv, tokom velikih vrućina može značajno zaštititi zdravlje i smanjiti rizik od toplotnog udara.
Problemi se uglavnom javljaju kada se klima nepravilno koristi, kada je temperatura preniska ili kada uređaj nije redovno održavan. Uz umjereno korištenje, redovno čišćenje filtera i dovoljno unosa tečnosti, klima-uređaj ostaje jedan od najsigurnijih načina zaštite od ljetnih vrućina.
Izvor: Nezavisne
BONUS VIDEO
