Ljudski život često se posmatra kao postepeni niz promena, od začeća do starosti. Međutim, ako ste se jednog jutra probudili, pogledali u ogledalo i zapitali se kada ste odjednom toliko ostarili – možda niste umislili.
Prema najnovijem istraživanju o molekularnim promenama povezanima sa starenjem, ljudi prolaze kroz dva nagla skoka u procesu starenja – prvi u proseku oko 44. godine, a drugi oko 60. godine života.
„Ne menjamo se samo postepeno tokom vremena; postoje periodi dramatičnih promena“, objasnio je genetičar Majkl Snajder sa Univerziteta Stenford kada je studija objavljena u avgustu 2024. godine.
„Ispostavilo se da su srednje 40-e period velikih promena, kao i rane 60-e. I to važi bez obzira na vrstu molekula koju posmatrate.“
Dva ključna skoka u procesu starenja
Starenje je složen proces povezan sa povećanim rizikom od različitih bolesti. Snajder i njegov tim proučavaju biologiju starenja kako bi bolje razumeli koje promene nastaju i kako bi razvili efikasnije načine za njihovo ublažavanje i lečenje.
Za potrebe istraživanja, naučnici su pratili grupu od 108 odraslih osoba koje su tokom nekoliko godina redovno donirale biološke uzorke.
Oni su primetili da se kod određenih stanja, poput Alchajmerove bolesti i kardiovaskularnih oboljenja, rizik ne povećava postepeno, već naglo raste nakon određene starosne granice. Zato su detaljnije analizirali biomarkere starenja kako bi identifikovali povezane promene.
Korišćenjem uzoraka iz ove grupe, istraživači su pratili različite biomolekule, uključujući RNK, proteine, lipide i mikrobiome iz creva, kože, nosa i usne duplje. U ukupno 135.239 bioloških karakteristika, ispitanici su u proseku dostavljali 47 uzoraka tokom 626 dana, a pojedini su tokom istraživanja dali i do 367 uzoraka.
Kako se telo menja u 40-im i 60-im
Rezultati su pokazali da čak 81% analiziranih molekula pokazuje značajne promene u jednom ili oba ključna perioda. Promene su dostizale vrhunac u srednjim 40-im godinama, a zatim ponovo u ranim 60-im, ali sa različitim biološkim profilima.
Prvi vrhunac, oko 44. godine, povezan je sa promenama u metabolizmu lipida, kofeina i alkohola, kao i sa povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i problemima sa kožom i mišićima.
Drugi vrhunac, oko 60. godine, odnosi se na promene u metabolizmu ugljenih hidrata i kofeina, imunološku regulaciju, funkciju bubrega, kožu i mišiće, kao i povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Iako je menopauza ili perimenopauza jedan od faktora koji doprinosi promenama kod žena u 40-im godinama, istraživači su otkrili da se značajne molekularne promene događaju i kod muškaraca iste starosne dobi.
„To sugeriše da, iako menopauza može igrati određenu ulogu kod žena, postoje i drugi, još značajniji faktori koji utiču na ove promene kod oba pola“, objasnio je prvi autor studije, metabolomičar Sjaotao Šen, ranije sa Stenforda, a sada sa Univerziteta Nanjang u Singapuru.
Dalja istraživanja su neophodna
Iako rezultati ukazuju na važne biološke promene u srednjim 40-im i ranim 60-im godinama, istraživači ističu da je uzorak ispitanika bio relativno mali i da su testirali ograničen broj bioloških uzoraka, prateći osobe starosti od 25 do 70 godina.
Buduće studije sa širim uzorkom mogle bi da pruže precizniji uvid u ovaj fenomen i pomognu u boljem razumevanju promena kroz koje ljudsko telo prolazi tokom života.
Izvor: Naxi.rs