Bežične Bluetooth slušalice postale su nezamjenjiv dio savremenog života, omogućavajući jednostavniju komunikaciju i konzumaciju multimedijalnih sadržaja.
Praktične su u šetnji, prirodi, tokom vježbanja u teretani ili u svakodnevnim situacijama, pružajući mogućnost da razgovarate ili slušate omiljenu muziku i podkaste bez ometanja drugih.
Njihova prednost je u tome i što sa njima nema neprijatnosti poput raspetljavanja kablova, lako staju u kutijice, a mogu da funkcionišu čak i kada je uređaj udaljen nekoliko metara ili u drugoj prostoriji.
Uprkos praktičnosti, sve veća popularnost bežičnih slušalica pokrenula je pitanja o njihovom potencijalnom uticaju na ljudsko zdravlje.
Još 2015. godine, grupa naučnika je potpisala peticiju izražavajući zabrinutost zbog potencijalnih rizika od nejonizujućeg elektromagnetnog zračenja (EMF) koje koriste Bluetooth uređaji. Ovo zračenje se povezuje sa mogućim povećanim rizikom od raka, ali Američki nacionalni institut za rak tvrdi da ne postoje jasni naučni dokazi koji potvrđuju ovu povezanost.
Koliko je Bluetooth zračenje opasno?
Bluetooth uređaji koriste radiofrekventno elektromagnetno zračenje (RF-EMF), koje spada u nejonizujuće zračenje. Ovo zračenje nema dovoljnu energiju da ukloni elektrone iz atoma, što ga čini manje štetnim od jonizujućeg zračenja, kao što su rendgenski zraci.
Bluetooth uređaji emituju znatno manje zračenja u poređenju sa mobilnim telefonima. Dok telefoni koriste snažnije signale za komunikaciju sa baznim stanicama, Bluetooth uređaji funkcionišu na nižim nivoima energije, što smanjuje rizik.
Međutim, IARC je još 2011. godine klasifikovao RF-EMF kao „mogući karcinogen“ (grupa 2B), što znači da postoje ograničeni dokazi o povezanosti sa rakom kod ljudi.
Bežične slušalice obično rade u opsegu od 2,4 GHz, što je isto kao i Wi-Fi. Snaga njihovog zračenja obično iznosi između 1 i 10 milivata (mW). Poređenja radi, mobilni telefon pri maksimalnom signalu može emitovati zračenje do 2.000 mW.
Specifična apsorpciona stopa (SAR) je mjera koja pokazuje koliko zračenja tijelo apsorbuje. Za slušalice, SAR vrijednost je obično znatno ispod granica koje je odredila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i druge regulatorne agencije (do 2 W/kg). Zračenje značajno opada sa udaljenošću. Pošto su slušalice bliže ušima, postoji manja, ali konstantna izloženost.
Promjene na štitnoj žlijezdi
Naučnici su istraživali i moguće posljedice elektromagnetnog zračenja na štitnu žlijezdu, koja je posebno osjetljiva na ovu vrstu zračenja.
Neka istraživanja pokazuju da dugotrajna izloženost može da izazove promjene u funkciji žlijezde, poveća oksidativni stres i podstakne inflamatorne reakcije.
Iako za sada nema jasnih dokaza o ozbiljnim zdravstvenim problemima uzrokovanim Bluetooth slušalicama, stručnjaci ipak preporučuju da se koriste slušalice sa kablom kad god je to moguće, da se ograniči upotreba bežičnih slušalica na 60-90 minuta dnevno, a da se one, kada se ne koriste, drže van ušiju, prenosi Politikin Magazin.
Izvor: Nezavisne
BONUS VIDEO
Cannot collect videos from this channel. Please make sure this is a valid channel ID.
