Danas, 12. maja vernici i crkva obilježavaju dan posvećen jednom od najvećih čudotvoraca – Svetom Vasiliju Ostroškom.
Njegovo ime poštovano je ne samo među pravoslavcima, već i među pripadnicima drugih vjera, a za ovaj praznik ne vežu se uobičajeni narodni običaji – postoji samo jedno što vjernici treba da učine.
Od Stojana Jovanovića do svetitelja
Rođen kao Stojan Jovanović u Popovom polju kod Trebinja, Sveti Vasilije je već sa 12 godina poslat u manastir Zavala, gdje mu je stric Serafim bio iguman. Nakon završetka manastirske škole, primio je monaški čin i postao paroh u Popovom polju.
Tokom života službovao je u brojnim mjestima, od Mostara, Herceg Novog i Pljevalja, preko Morače, do Ogonošta i Bjelopavlića. Preminuo je 1671. godine, a njegove netruležne mošti počivaju u manastiru Ostrog, uklesanom u stijenama planine Ostroške grede.
Čudotvorac kojeg poštuju i hrišćani i muslimani
Vjernici različitih vjeroispovijesti vjeruju u čudesnu moć Svetog Vasilija Ostroškog. Brojna pisana svjedočenja nalaze se u Gornjem manastiru, oni kojima je svetitelj pomogao, ostavljaju svoja svjedočanstva monasima, koji ih potom čuvaju i sabiraju u knjige.
Jedna od najpoznatijih legendi govori o bebi koja je, prema predanju, pala iz kolijevke sa litice Gornjeg manastira, koji se nalazi na 900 metara nadmorske visine. Majka je bila uvjerena da je dijete nastradalo, ali beba je pronađena u podnožju planine – živa, zdrava i nasmijana.
Za one koji sumnjaju u čudotvornu moć, postoje nepobitne činjenice koje navode na razmišljanje. Požar koji je zahvatio planinu Ostrošku gredu nije oštetio ni Gornji ni Donji manastir, kao ni obližnje kapele. Takođe, tokom Drugog svjetskog rata, bomba koja je pala iznad Gornjeg manastira nikada nije eksplodirala.
Mnogi vjernici svjedoče da je noć provedena pod svodovima Ostroga bila najmirnija u njihovom životu. Upravo zbog tog osećaja mira i sigurnosti, posjetioci često biraju da spavaju napolju, iako konačište nudi krevete i pokrivače, koji su dostupni svima.
Ne postoje običaji, ali postoji pravilo
Za razliku od drugih vjerskih praznika, uz Svetog Vasilija Ostroškog ne vezuju se tradicionalni običaji. Postoji samo jedna preporuka – na praznik Svetog Vasilija treba otići u manastir Ostrog i pomoliti se. To je sve.
Fotografisanje unutar i u porti Gornjeg manastira nije dozvoljeno, ali postoji praksa da se ponesu određene stvari. Flaša ulja, koju monasi osveštaju i potom poklanjaju vjernicima, koristi se za liječenje. Šećer, koji ostaje u manastiru, namijenjen je svima.
Ali najvažniji poklon je par muških čarapa. Vjeruje se da Sveti Vasilije noću ustaje i hoda, pa su njegove čarape svakodnevno pocijepane – monasi ih redovno mijenjaju.
Pravila pristojnosti i poštovanja
Oblačenje pri posjeti manastiru takođe ima pravila. Žene ne smiju ulaziti u pantalonama, kratkim suknjama, bez pokrivene glave i otkrivenih ramena. Suknja mora biti bar do koljena, a marama na glavi je obavezna. Muškarci takođe treba da dođu pristojno obučeni – bez šortseva i sandala.
Ako se odlučite da pođete put Ostroga – ne nosite sa sobom samo materijalne stvari. Ponesite i tišinu u srcu. Tamo ne dolazimo da bismo videli čudo, već da bismo povjerovali u njega.
Izvor: Glas Srpske
BONUS VIDEO
