U postratnoj Bosni i Hercegovini, opterećenoj nacionalnim, socijalnim i ekonomskim problemima, sveprisutnost oružja stvara ambijent opšte nesigurnosti za građane. Vrlo jasni znaci upozorenja na ovakav razvoj situacije su i sve češći oružani incidenti i ubistva. Državni aparat, ali i društvo u cjelini, moraju se daleko ozbiljnije početi baviti ovim problemom.
Prema zvaničnim statističkim podacima građani Bosne i Hercegovine posjeduju oko 1,2 miliona komada registrovanog oružja različitih kalibara. Procjenjuje se da uz ovaj broj građani posjeduju i oko 750.000 komada nelegalnog oružja. Sigurnosni stručnjaci naglašavaju da je legalno naoružanje pod nadzorom organa sigurnosti i nije toliki problem, već nelegalno oružje.
SANDI DIZDAREVIĆ, ekspert za sigurnost
“Puno veći problem je ilegalno oružje i ono je najčešće u rukama organiziranih kriminalnih grupa i vidimo da sva krivična djela koja su počinjena, govorimo o krvnim, seksualnim i drugim deliktima, su zapravo počinjena upravo nelegalnim naoružanjem.“
Bosna i Hercegovina je izašla iz rata kao država u kojoj je oko milion građana patilo od PTSP-a. Ovi građani nisu imali adekvatnu psihološku pomoć i podršku, a uz ekonomske probleme i stalne političke tenzije, problemi su postali još izraženiji. Zato je sveprisutnost oružja u bh. društvu eksplozivan spoj koji se manifestuje kroz brojne slučajeve ubistava.
MIRA VILUŠIĆ, psihoterapeutkinja i aktivistica “HO Horizonti” Tuzla
“S druge strane, mi non-stop imamo poslije rata jako visok pritisak sa političkog vrha gdje narod ne može da uživa u tom miru, to je ‘pozitivan mir’, samo se ne puca, a evo vidimo da se počelo i pucati, i stalno daju poruku, odnosno model ponašanja s vrha, kako treba do dole da se spušta, kako treba da se opet nešto ratuje.“
MUP Tuzlanskog kantona je u brojnim akcijama oduzeo tokom minule dvije godine preko 160 komada nelegalno posjedovanog oružja i eksplozivnih naprava. Nakon nekoliko godina primjetnog pojačanog interesa građana za nabavkom oružja, tokom zadnje dvije godine opada ovaj interes.
ADNANA SPREČIĆ, portparol MUP-a TK
“U 2022., dakle, bilo je izdatih 1629 oružnih listova, a u 2023. 1360.“
Kompletan državni aparat mora uraditi puno više kako bi, prije svega, nelegalno naoružanje bilo pronađeno i oduzeto, ali i društvo u cjelini mora ovaj problem prepoznati kao prioritet za stvaranje sigurnog okruženja za buduće generacije.
SANDI DIZDAREVIĆ, ekspert za sigurnost
“Sa policijskog aspekta je to jedini način ofanzivnog policijskog djelovanja kroz pretrese, racije i slične radnje. Međutim, nije samo policija jedini subjekt države koji je odgovoran za ilegalno posjedovanje oružja. Prije svega kao članovi ovog društva, kao porodice smo odgovorni da držimo kontrolu i socijaliziramo vlastitu djecu. Ako mi kao porodice nemamo kontrolu nad vlastitom djecom, kada to dođe do policije onda je, nažalost, kasno.”
Uz sistematičan pristup sigurnosnih agencija i policijskog aparata usmjerenog ka pronalasku i oduzimanju nelegalnog oružja, bh. duštvo, ako želi smanjiti prisutnost oružja i tako stvoriti sigurnije okruženje, mora poduzeti široku akciju da se poboljša i politička i opšta kultura dijaloga u javnom prostoru, a nasilje, posebno nad ženama i djecom, daleko drastičnije zakonski kažnjava.
Izvor: BHRT
BONUS VIDEO
