HDZ, naime, predlaže upisivanje nacionalnosti u ličnu kartu s ciljem sprečavanja i promjene nacionalnosti od izbornog ciklusa do narednog. U prijedlogu stoji da svaki punoljetni građanin, a za maloljetne osobe to bi radili roditelji, u matičnom uredu navede da li se izjašnjava kao Srbin, Hrvat, Bošnjak, pripadnik nacionalne manjine ili ostalih. Prijedlogom je nagoviješteno da bi ti podaci dolazili pod lupu prilikom popunjavanja upražnjenih mjesta u institucijama BiH te u izbornom ciklusu.
– Nakon prvog upisa podataka, nova izjava o promjeni tog podatka može se izvršiti nakon deset godina – piše u prijedlogu koji, ako bude usvojen u tom obliku, mora dobiti podršku i u Domu naroda.
U BiH su proteklih godina zabilježeni brojni prijedlozi promjene i to u oba entiteta. Tako su poslanici BOSS-a u Skupštini Kantona Sarajevo Haris Pleho i Rasim Smajić, prvobitno iz reda ostalih, postali Srbi da bi kod formiranja Doma naroda Parlamenta FBiH bili izabrani u njegov sastav. U žižu interesovanja javnosti je dospio i Goran Opsenica, rođen kao Srbin, izjasnio se kao Hrvat, a nije zaboravljen ni slučaj Nine Bukejlović iz Doboja koja se na lokalnim izborima 2016. izjasnila kao Srpkinja, a uoči opštih dvije godine kasnije kao Bošnjakinja. U javnost je isplivao i primjer iz Bihaća, gdje je odbornik Zulfikar Handukić od Bošnjaka postao Hrvat, a jedan od posljednjih slučajeva je i Elvis Živković iz Posavskog kantona koji se ranije izjašnjavao kao Hrvat, a dodijeljen mu je mandat u Domu naroda Parlamenta FBiH kao Srbinu.
Predsjednik Ujedinjene Srpske i šef Srpskog kluba u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Nenad Stevandić podsjeća da rubrika nacionalnost postoji i u matičnom listu te uvjerenju o državljanstvu, zbog čega ne vidi nijedan razlog da ne bude i u ličnoj karti. Ipak, misli da prijedlog HDZ-a BiH neće proći.
– Vjerujem da će pokušati da obaraju ovaj zakon oni koji uporno zagovaraju građanski koncept, a zaboravljaju da postoje konstitutivni narodi kao i ostali – rekao je Stevandić.
Delegat srpskog naroda u federalnom Domu naroda Goran Broćeta lično smatra da bi, pod uslovom da prijedlog bude usvojen, to pomoglo da se stane u kraj zloupotrebama identiteta. Time remete i uspostavljanje demokratske volje naroda nakon izbora što, kako je rekao, ima nesagledive posljedice po sve tri naroda u BiH, a posebno srpski i hrvatski.
– Srba u FBiH je sve manje i manje, a ukoliko neko svake noći mijenja svoju nacionalnu pripadnost, ne možemo ni tvrditi koliko jednih, drugih kao i trećih živi u BiH. Imamo lažnu sliku o svemu što se dešava u BiH, a tako i o prisustvu tri naroda – zaključio je za “Glas” Broćeta.
Upozorenja
Slična upozorenja već su stizala i iz Savjeta nacionalnih manjina u BiH. Čak su i Interresornoj radnoj grupi za izmjene Izbornog zakona BiH uputili određeni dokument ukazujući da ima kandidata koji mijenjaju svoj nacionalni identitet.
Izvor: Glas Srpske
BONUS VIDEO
